Ravnatelj IDZ-a: Nažalost, tvrdnje su istinite! Istra bi mogla ostati bez gotovo polovice obiteljskih liječnika...

Manjak liječnika i medicinskog osoblja, uz sve veći broj onih koji rade i nakon 65. godine, stavlja Istarske domove zdravlja pred jednu od najvećih kadrovskih kriza dosad.

Kako otkriva ravnatelj Nikola Žgrablić, u sustavu trenutačno nedostaje više specijalista, farmaceuta i medicinskih sestara, dok bi Istra u sljedećih pet godina mogla ostati bez gotovo polovice liječnika obiteljske medicine.

U tijeku su brojne mjere za privlačenje novih djelatnika – od stambenih potpora do financijskih bonusa – no pritisak na sustav i dalje raste.

Prazgovarali smo stoga s ravnateljem IDZ-a o aktualnoj situaciji, a intervju pročitajte u nastavku.

Kakva je trenutna situacija s kadrovskom problematikom u IDZ-u? Koliko djelatnika nedostaje?

Kadrovska situacija u Istarskim domovima zdravlja odražava trendove prisutne u cijelom zdravstvenom sustavu – izražen je manjak zdravstvenih djelatnika, osobito u pojedinim specijalnostima i strukama. Unatoč kontinuiranim naporima u zapošljavanju i zadržavanju kadra, i dalje postoji potreba za popunjavanjem određenih radnih mjesta.

Trenutno nedostaju 4 doktora medicine, 6 medicinskih sestara, 2 magistra farmacije, 1 magistar medicinsko-biokemijskog laboratorija, 2 specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, 1 specijalist radiologije te 1 prvostupnik radiološke tehnologije.

Koliko novih djelatnika trenutno potražujete?

Prema posljednjem natječaju od 7. listopada 2025. godine, Istarski domovi zdravlja tražili su ukupno četiri specijalista određene djelatnosti – specijalistu za palijativnu skrb, medicine rada i sporta te fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i doktore medicine za zamjene (ukupno pet zamjena prema natječaju).

Uz to su raspisana radna mjesta za dva magistra farmacije, prvostupnicu sestrinstva za patronažnu djelatnost, medicinske sestre za rad u ordinacijama i na stacionaru, hemodijalizi te u zdravstvenoj njezi u kući, kao i za njegovatelje.

Većina potreba odnosi se na zamjene privremeno odsutnih djelatnika, no postoje i sustavni nedostaci u pojedinim specijalnostima.

Prema navodima koje su kroz ovu godinu u javnost iznijeli istarski političari, a s naglaskom na to da je gotovo polovica liječnika pred mirovinom ili već radi u mirovini, za pet godina mogli bismo ostati bez 43% liječnika obiteljske medicine. Je li to istina?

Procjena da bi u sljedećih pet godina moglo doći do značajnog manjka liječnika obiteljske medicine, nažalost, temelji se na realnim pokazateljima. U Istarskim domovima zdravlja 12 liječnika već ima više od 65 godina, a dio njih radi i nakon formalnog odlaska u mirovinu.

Ukupno nedostaje 4 doktora medicine, dok 12 liječnika već ima navršenih 65 godina života, a dodatnih 7 doktora tu će tu dob dosegnuti tijekom sljedeće godine. Takvi pokazatelji dodatno naglašavaju potrebu za sustavnim kadrovskim planiranjem i privlačenjem mlađeg stručnog kadra.

Trenutno je 31 liječnik na specijalizaciji, od čega 14 u području obiteljske medicine.

Pexels

Unatoč izazovima, aktivnim mjerama nastojimo osigurati kontinuitet zdravstvene zaštite te privući i zadržati mlade liječnike, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Koje se posebne mjere provode kako bi se smanjio ovaj problem?

Istarski domovi zdravlja, u suradnji s Istarskom županijom provode Program mjera za zadržavanje i privlačenje zdravstvenih djelatnika.

Najznačajnije mjere uključuju:

• Stambeno zbrinjavanje – kroz subvencioniranje troškova stanovanja, dodjelu stanova ili jednokratne naknade za rješavanje stambenog pitanja.
• Financijske poticaje – poput bonusa dobrodošlice za deficitarna zanimanja, bonusa vjernosti za dugogodišnje zaposlenike te naknada za pojačan rad u turističkoj sezoni.
• Stipendiranje učenika i studenata zdravstvenih struka te budućih liječnika.
• Burzu zdravstvenih radnika, koja omogućuje fleksibilnije angažiranje kadra unutar županije.

Navedene mjere dale su konkretne rezultate – povećan je interes za zapošljavanje u našim ustanovama, a zadržavanje postojećih djelatnika znatno se poboljšalo.

Posebno se učinkovitima pokazalo stambeno zbrinjavanje i financijski poticaji, koji su doprinijeli stabilnosti sustava i kontinuitetu zdravstvene zaštite u Istri.