Na današnji dan preminuo veliki istarski svećenik i publicist, Božo Milanović
Kao bogoslov bio je tajnik i predsjednik Akademskoga hrvatsko-slovenskog katoličkog ferijalnog društva „Dobrila“, a tijekom ljetnih praznika sudjelovao je u osnivanju mladenačkih društava u selima na Pazinštini. U kolovozu 1914. imenovan je župnikom u Pićnu.
Na današnji dan, 28. prosinca 1980., preminuo je Božo Milanović, jedan od najznačajnijih istarskih svećenika, intelektualaca i kulturnih djelatnika 20. stoljeća, čije je djelovanje trajno obilježilo političku, društvenu i kulturnu povijest Istre.
Rođen u Kringi 10. listopada 1890., odrastao je u narodnjačkoj katoličkoj obitelji, a školovao se u Pazinu, gdje je pohađao Carsko-kraljevsku hrvatsku gimnaziju.
Već u mladosti uključio se u pokret katoličke mladeži. Iako su ga zanimale prirodne i tehničke znanosti, nakon mature odlučio se za studij teologije u Gorici. Za svećenika je zaređen u Trstu 7. srpnja 1914. godine, piše Istrapedia.
Kao bogoslov bio je tajnik i predsjednik Akademskoga hrvatsko-slovenskog katoličkog ferijalnog društva „Dobrila“, a tijekom ljetnih praznika sudjelovao je u osnivanju mladenačkih društava u selima na Pazinštini. U kolovozu 1914. imenovan je župnikom u Pićnu.
Tijekom Prvog svjetskog rata austrijske vlasti su ga zbog političke nepodobnosti kratko zatvorile. Godine 1917. i 1918. boravio je u Beču, gdje je u zavodu Augustineum pripremao doktorat iz teologije, koji je rigorozom dovršio 1919. godine.
Nakon rata kratko je djelovao kao župnik u Kringi, gdje je bio pod stalnim policijskim nadzorom i izložen fizičkim napadima, zbog čega je 1922. premješten u Trst.
Ondje je obnašao službu kapelana u župi sv. Ivana, a kasnije i u župi sv. Antuna Novog. U Trstu se snažno posvetio političkom i izdavačkom radu s ciljem očuvanja nacionalne svijesti istarskih Hrvata i Slovenaca.
Istrapedia
Bio je predsjednik Istarskog pododbora Političkog društva Edinost te jedan od ključnih pokretača i urednika niza publikacija, među kojima su Pučki prijatelj, kalendar Istranin i Istarska Danica.
Posebno je značajan njegov rad u Društvu sv. Mohora za Istru, kroz koje je, zajedno sa suradnicima, izdavao molitvenike, katekizme, poučnu literaturu i beletristiku. Tim je djelovanjem dao snažan doprinos očuvanju istarskog identiteta u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, u vrijeme intenzivne fašističke represije.
Godine 1941. interniran je u Bergamu, gdje je ostao do rujna 1943. Nakon kapitulacije Italije vratio se u Trst i nastavio izdavačku djelatnost. Nakon završetka Drugog svjetskog rata sudjelovao je u pregovorima o budućem državnom razgraničenju, surađujući s predstavnicima nove vlasti.
Istrapedia
Njegovo sudjelovanje u radu Međusavezničke komisije 1946. godine bilo je ključno u dokazivanju, na temelju crkvene statistike, da Istra i Slovensko primorje trebaju pripasti Jugoslaviji. Sudjelovao je i u radu Pariške mirovne konferencije.
U studenome 1946. preselio se u Pazin, gdje je preuzeo dužnost ravnatelja sjemenišne gimnazije, koju je obavljao do 1968. godine. Vodio je i Visoku teološku školu u Pazinu, predavao i pisao udžbenike. Autor je više značajnih djela o novijoj povijesti Istre, među kojima se ističu „Istra u osvitu narodnog preporoda“, „Hrvatski narodni preporod u Istri“ te memoarska knjiga „Moje uspomene“.
Posthumno je objavljeno i kapitalno djelo „Istra u dvadesetom stoljeću“. Za svoj rad primio je brojna državna i crkvena priznanja, uključujući jugoslavenske ordene zasluga, počasni naslov prelata Njegove Svetosti te počasni doktorat Teološkog fakulteta u Zagrebu.
Njegovo ime danas nose Centar za informacije i komunikacije u Pazinu te ulice u više istarskih i hrvatskih gradova. Njegova spomen-poprsja postavljena su u Pazinu i rodnoj Kringi, a njegov lik ovjekovječen je i na poštanskoj marki izdanoj 1990. godine.
U organizaciji HVIDR-e Pula večeras je održan tradicionalni mimohod „I u mom gradu svijetli Vukovar“. Građani su kod murala zapalili svijeće, a kolonom kroz Vukovarsku ulicu odali počast braniteljima i civilnim žrtvama.
Centar za mlade „Dino Škrapić” u Rovinju organizira kreativnu radionicu keramike namijenjenu mladima od 14 do 30 godina. Sudjelovanje je moguće uz prethodnu prijavu, a broj mjesta ograničen je na 15 sudionika.
Građani Poreča i ove će godine moći besplatno preuzeti sadnice stabala i trajnica u sklopu tradicionalne gradske akcije. Podjela će se održati u četvrtak, 19. studenoga, na Velikom gradskom parkiralištu.
Poljoprivrednici iz Općine Bale mogu se prijaviti za potpore za nabavu nove mehanizacije, strojeva i opreme. Općina pokriva do 50 posto prihvatljivih troškova, najviše 500 eura po zahtjevu, a poziv je otvoren do 27. studenoga.
Gotovo trećina hrvatskih građana ne može vlastitim novcem podmiriti iznenadni trošak od 494 eura. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima Hrvatska stoji lošije od prosjeka Europske unije.
Dok je u tijeku javno savjetovanje o novim odobrenjima za pridneno koćarenje, udruga Prijatelji životinja upozorava na štetne posljedice ove ribolovne metode za morsko dno i bioraznolikost. Od Ministarstva traže da se postojeća odobrenja ne produljuju nakon kraja 2026. godine.
Pula, Premantura i rt Kamenjak još su 1977. godine postali dio svijeta jedne od najpoznatijih junakinja europskog stripa, Valentine, koju je stvorio talijanski umjetnik Guido Crepax.
Paljenjem svijeća, polaganjem vijenca i minutom šutnje u Vodnjanu je obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Polaganjem vijenaca kod Centralnog križa na Gradskom groblju te kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Parku Franje Josipa, u Puli je danas, 18. studenoga, odana počast žrtvama Domovinskog rata.
Istarsko narodno kazalište u Puli obilježit će Noć kazališta u subotu, 21. studenoga, izvedbom svoje najnagrađivanije predstave „Ljudski glas”. Monodrama Jeana Cocteaua, u režiji Juga Đorđevića i izvedbi Dijane Vidušin, na rasporedu je u 20 sati, a publika će ulaznice moći kupiti uz 50 posto popusta