Šajini: Održana komemoracija povodom 82. godišnjice stradanja sela u nacifašističkom pohodu

Ni osamdeset i dvije godine nakon strašnog zločina koji je zadesio mještane sela Šajini u Općini Barban u noći s 8. na 9. siječnja 1944. godine, stanovnici, uz podršku Mjesnog odbora i Općine, ne posustaju u organiziranju komemorativnog programa kojim odaju počast nezapamćenoj žrtvi svojih nevinih predaka.

Naime, spomenute su noći u dotad mirno selo Šajini ušli nacifašisti, opkolili ga, zapalili te ubili pedeset i četiri civila, među kojima i žene, djecu i starce. Sva su njihova imena jučer pročitana na spomen-obilježju posvećenom žrtvama ovog strašnog zločinačkog pohoda.

Komemoracija je započela polaganjem vijenaca na spomenik koji se nalazi u središtu sela, a uz brojne delegacije svoju je počast odala i savjetnica za odgoj i obrazovanje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, njegova jučerašnja izaslanica Jadranka Žarković, uz pripadnike Počasno-zaštitne bojne Republike Hrvatske.

Nakon minute šutnje prigodan kulturno-komemorativni program nastavljen je u šajinskom Društvenom domu, gdje su svoj obol poezijom te čitanjem sjećanja preživjelih svjedokinja šajinske tragedije Danice Bulić i Ive Pekice dale članice KUD-a Barban Nina Vale i Stefani Trošt te voditeljica recitatorske skupine KUD-a Nives Trošt.

Prigodne su govore, uz prisutnost predsjednika IDS-a Lorisa Peršurića, nekoliko saborskih zastupnika, predstavnika Istarske županije, istarskih načelnika i gradonačelnika, istarskog SDP-a, predstavnika Općine Matulji i Šajinima pobratimljenog sela Lipa te predstavnika Saveza udruga antifašističkih boraca Istre, Liburnije, Barbana i Poreča, održali i Dragutin Borula ispred Mjesnog odbora Šajini te predsjednik barbanskog Općinskog vijeća Aleksa Vale.

„Pozdravljam sve žive svjedoke ove strašne tragedije koja je zadesila naše malo selo, ali selo koje je dalo veliki doprinos za oslobođenje od okupatorske čizme i fašizma. Hvala svim palim borcima koji su dali život za oslobođenje našeg kraja. Tragedija koja nas je zadesila ostavila je neizbrisiv trag u našim srcima.

Alen Marović

Ne smijemo nikada zaboraviti sva zgarišta, sve mrtve, od djece do staraca. Bili su ubijeni na okrutan način. Zapaljeni u vlastitim kućama. To je neizbrisiva bol ovog malog sela. Kako ne suosjećati s njima? Kako su preživjeli sve te strahote? Sve su izgubili, ali ne i bolno sjećanje na tu noć.

A mi se danas ne bojimo govoriti o strašnom i crnom fašizmu i nacizmu koji su nanijeli toliku bol i patnju. Na zgarištu stvorili smo nove domove, domove ljubavi, sloge i sreće. Hvala im i slava“, zaključio je emotivno Borula.

„Prije osamdeset i dva lita u ovom je selu nasilno prekinut život. Stradali su civili, stradale su obitelji, stradalo je povjerenje u čovjeka. Stradala je i ideja da se zlo može zaustaviti razumom.

Šajini su upozorenje današnjoj Europi. Upozorenje da se civilizacija može urušiti brže nego što se gradi, da se mržnja organizira lakše nego solidarnost. Naša je dužnost da ovu našu tragediju ne čuvamo samo u kamenu i godišnjim okupljanjima, već da je prenosimo generacijama kao upozorenje da mir nije zajamčen, nije besplatan niti se nasljeđuje. Već naprotiv, mir se svakodnevno njeguje“, jasan je bio Vale.

Alen Marović

Skupu se jučer obratio i bivši načelnik Općine Barban, saborski zastupnik Dalibor Paus. „Danas se sjećamo svih žrtava, njihovih obitelji i patnji. Osim dana sjećanja, ovo je i bitka za koju smo možda mislili da je nikada više nećemo morati voditi. Svi možemo vidjeti što se događa u našem društvu, ali i u svijetu. Ono što je nekad bila istina sada se pokušava pretvoriti u laž.

Javljaju se razni, nazovimo ih desničarski, elementi koji pokušavaju omalovažiti borbu za slobodu koju su vodili naši preci, da mi možemo živjeti u miru i na ovaj način na koji danas živimo. Ne znam znaju li oni tko je spalio ovo selo i još stotine sela. To su bili nacifašisti. Ne znam znaju li oni koliko je žrtava palo za slobodu koju imamo.

Znaju li da su oni koje sada zazivaju i veličaju, kao što je Ante Pavelić, kao što je pozdrav koji neću izgovoriti – znaju li da su ti ljudi zahvaljivali Hitleru i Mussoliniju na stvaranju NDH-a? Znaju li koliko je naših dida, baba, oci, mater i dice poginulo da bimo mi živili to ča imamo danas? Mislim da sada moramo voditi tu bitku svi zajedno svaki dan jer vidimo da ekstremi imaju podršku onih koji su trenutno na vlasti.

Alen Marović

Sada dobivaju na snazi, bude se i događa se situacija da se naš centralni spomenik Barbanštine išara znakovljem države koja uistinu nije ni marila za Istru, a prodala je Dalmaciju. Mislimo da je to sramota i da se moramo boriti. Naša vlast za polarizacije u društvu okrivljuje one koji o njima govore, a mi ispadamo manji domoljubi nego oni koji se busaju u prsa.

Domoljublje je ono što radimo dok nitko ne gleda: kad plaćamo porez, račune, vodimo računa o okolišu, borimo se protiv korupcije, kada ne primamo mito, kada smo solidarni sa svim članovima društva“, kazao je, među ostalim, Paus.

Ada Damjanac, ispred Saveza udruga antifašista Istre, također se prisutnima obratila prigodnim govorom. „Danas stojimo ovdje u tišini koja govori više od riječi. Stojimo na mjestu gdje su se čuli dječji glasovi, a zatim krikovi, gdje su nevini ljudi platili životom samo zato što su postojali.

Alen Marović

Selo Šajini nije izgubilo samo kuće, izgubilo je majke, očeve, djecu, starce, toplinu ognjišta, sigurnost doma i mir koji se više nije u potpunosti vratio. Ovdje nisu ubijeni vojnici, već civili, bez oružja, bez krivnje, bez izbora.

Ne okupljamo se zbog mržnje, okupljamo se zbog sjećanja. Jer zaborav je posljednja pobjeda zločina, a mi tu pobjedu nećemo i ne smijemo dozvoliti. Sjećanjem učimo buduće naraštaje da se fašizam, nasilje i neljudskost mogu prepoznati na vrijeme i da im se uvijek, bez iznimke, kaže ne.

Neka ova tišina bude zavjet da se takvo zlo više nikada ne ponovi, zavjet da će Šajini živjeti kao simbol ljudskosti, otpora i pamćenja. Dok vas se sjećamo, vi ste dio nas. Smrt fašizmu!“, zaključila je Damjanac.

Alen Marović

U ime istarskog župana Borisa Miletića u Šajinima je jučer govor održala njegova zamjenica Gordana Antić. „Nije ovo samo obljetnica, samo datum u kalendaru, nego podsjetnik i opomena svima nama koliko su nacizam i fašizam zločinačke ideologije. Šutnja će, nažalost, dovesti do ponavljanja jer su se crni oblaci nadvili nad cijelom Europom.

Antifašizam se ne može izjednačiti s fašizmom, iako i takvi pokušaji postoje, a antifašizam je temelj svih nas koji u Istri živimo. Mir, dostojanstvo, suživot, međusobno razumijevanje i prihvaćanje drugih trebaju nas odrediti i tome trebamo učiti našu djecu. Istarska županija to i čini u sklopu zavičajne nastave u našim školama. Vječna hvala i slava svima koji su dali svoje živote. Smrt fašizmu!“, kazala je Antić.

Na koncu se prisutnima obratila i izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, ujedno i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje, Jadranka Žarković. „Prenosim vam pozdrave i izraze poštovanja predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, posebice obiteljima stradalih. Bilo je to vrijeme nacističkog terora u cijeloj Istri, kada su mnoga mjesta doslovno zavijena u crno.

Alen Marović

U Šajinima su ubijene pedeset i četiri sudbine, gotovo toliko da se svakim njihovim imenom može ispuniti svaka sekunda naše minute šutnje njima u čast. Okolnosti događaja uglavnom su poznate, znamo imena krivaca zločina bez kazne, a imena žrtava zapisana su u kamen i u naša sjećanja.

S pravom se zgražamo nad mržnjom i pitamo kako je moguće da čovjek samo tako ubije čovjeka kojega ne poznaje, i to samo zato što je po nečemu drugačiji od njega. S pravom se čudimo kako ljudi tako malo uče iz povijesti, kako se zla tako olako ponavljaju.

Žrtava Šajina sjećamo se bez mržnje, s najvećim poštovanjem sjećamo se onih čija su sjećanja ostala nedovršena. To je jedino što im možemo dati i što smo im dužni“, zaključila je jučer izaslanica Žarković.

Inače, uoči 70. obljetnice stradavanja sela Šajini u prostorijama Društvenog doma otvorena je i Memorijalna soba posvećena ovoj tragediji. Moguće ju je posjetiti uz prethodnu najavu te se na taj način dodatno educirati o najtužnijoj noći istarske povijesti.