Čak 77 posto ljudi u Hrvatskoj konzumira alkohol; u pripremi Registar ovisnika o alkoholu!

U Hrvatskoj se alkohol ne pije povremeno – pije se sustavno, a posljedice su sve vidljivije i sve teže.

Prema procjenama struke, u Hrvatskoj živi između 220 i 250 tisuća osoba ovisnih o alkoholu, a zabrinjava podatak da 77 posto odraslih redovito konzumira alkohol, dok je među mlađim odraslima taj udio još veći – čak 82 posto.

Na to su upozorili liječnici i stručnjaci na konferenciji „Suhi siječanj“, posvećenoj istoimenoj inicijativi koja se ove godine prvi put provodi u Hrvatskoj.

Jedna od ključnih najava s konferencije odnosi se na formiranje službenog Registra ovisnika o alkoholu, koji bi trebao omogućiti preciznije praćenje razmjera problema i učinkovitije javnozdravstvene mjere.

„Sigurna količina alkohola ne postoji“

Prvi hrvatski „Suhi siječanj“ bliži se kraju, a predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva, Ivana Mikolašević, ističe kako su neformalni podaci pokazali velik odaziv građana.

''Očekujemo da će barem dio ljudi koji su se uključili u ovu inicijativu i nakon siječnja nastaviti živjeti bez alkohola. No jednako tako očekujemo da će dio njih tek sada shvatiti da zapravo ima problem s alkoholom. Najčešće se radi o osobama koje piju „umjerene“ količine i smatraju da nemaju problem'', rekla je Mikolašević.

Struka pritom upozorava da se ovisnošću smatra već svakodnevna konzumacija jedne do dvije čaše alkohola, uz jasnu poruku: sigurna razina alkohola ne postoji. Posebno naglašava razliku između muškaraca i žena.

''Žene imaju tek oko 10 posto enzima alkoholne dehidrogenaze u želucu, dok muškarci imaju znatno veće količine. Zbog toga je ženama potrebna manja količina alkohola da razviju teška oštećenja jetre, uključujući cirozu'', objasnila je Mikolašević.

Alkohol – karcinogen prve klase

Alkohol je danas glavni uzrok transplantacija jetre u Hrvatskoj, a posljedice njegove konzumacije daleko nadilaze cirozu i rak jetre.

''Alkohol je karcinogen prve klase. Snažno se povezuje s rakom usne šupljine, jednjaka, želuca, gušterače, debelog crijeva, ali i s rakom dojke, čak i pri malim količinama konzumacije'', upozorila je Mikolašević, te istaknula kako se bilježi porast malignih bolesti posljednjih godina.

Razorne posljedice za mentalno zdravlje

Da alkohol ne razara samo tijelo, nego i psihu, upozorila je psihijatrica Zrinka Kovačić Petrović iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

''Alkohol remeti san, pojačava anksioznost, potiče razdražljivost i impulzivnost te ozbiljno narušava kognitivne funkcije poput koncentracije i pamćenja. Ljudi često opisuju mentalnu „maglu“,  rekla je Kovačić Petrović.

Unatoč tome, manje od 10 posto osoba s problemom alkoholizma traži stručnu pomoć. I dalje prednjače muškarci, no razlika se smanjuje – danas na tri liječena muškarca dolazi jedna žena.

Na liječenje se najčešće javljaju osobe starije od 30 godina, ali problemi su sve prisutniji i kod mlađih, kao i kod populacije starije od 65 godina.

Registar ovisnika do idućeg „Suhog siječnja“?

Inicijativu „Suhi siječanj“ podržalo je i Ministarstvo zdravstva. Ministrica Irena Hrstić istaknula je kako i samo mjesec dana apstinencije može imati snažan regenerativni učinak na organizam.

''Registar ovisnika o alkoholu je pitanje vremena. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima iskustvo s brojnim registrima i spreman je za taj posao. Ako je nešto bitno, trebalo je biti učinjeno jučer'',  poručila je Hrstić, izrazivši nadu da će registar biti formiran do idućeg „Suhog siječnja“.

„Resetiraj naviku, preuzmi kontrolu“

Ravnateljica Škole narodnog zdravlja Škola narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar, Mirjana Kujundžić Tiljak, poručila je kako je borba protiv alkohola temeljni dio javnozdravstvene misije.

''Resetiraj naviku, preuzmi kontrolu i osjeti razliku – poruka je u duhu Andrije Štampar'', rekla je Kujundžić Tiljak.

Liječnici su s konferencije pozvali sve koji imaju problem s alkoholom da se bez ustručavanja obrate psiholozima ili psihijatrima, naglasivši da traženje pomoći nije sramota.

Podsjetimo, „Suhi siječanj“ inicijativa je liječničke struke koja je 1. siječnja po prvi put započela u Hrvatskoj, prema uzoru na druge europske zemlje. Cilj je jasan – barem privremeno zaustaviti