PREVENCIJA NEMA ALTERNATIVU! Dr. Dabović Rac: 'Zdrave navike danas znače manje bolesti sutra'

U vremenu ubrzanog načina života, nepravilne prehrane i sve manje kretanja, kronične nezarazne bolesti postaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova.

No, velik dio tih bolesti moguće je spriječiti – i to jednostavnim promjenama svakodnevnih navika, poručuju stručnjaci.

Na važnost zdravih životnih izbora, ali i redovitih preventivnih pregleda, upozorava dr. Olga Dabović Rac, voditeljica Odjela za prevenciju i rano otkrivanje bolesti pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, koja se dugi niz godina bavi prevencijom kroničnih bolesti i promicanjem zdravih stilova života.

Prema njezinim riječima, iako živimo u mediteranskom okruženju bogatom svježim i nutritivno vrijednim namirnicama, svakodnevne prehrambene navike sve se više udaljavaju od tradicionalnog modela koji je generacijama bio temelj zdravlja.

''Sve češće posežemo za brzom, industrijski prerađenom hranom, dok se zaboravljaju jednostavna jela poput maneštri, mahunarki, sezonskog povrća i ribe. Upravo su takvi obroci nutritivno najvrjedniji, zasitni i dugoročno štite zdravlje'', ističe dr. Dabović-Rac.

Naglašava kako povratak tradicionalnoj prehrani nije pitanje nostalgije, nego racionalan i znanstveno utemeljen izbor. Mediteranski način prehrane, temeljen na povrću, voću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, maslinovu ulju i ribi, dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pojedinih malignih oboljenja.

No prehrana je samo jedan dio prevencije. Jednako važna je i redovita tjelesna aktivnost, koja ne mora biti intenzivna da bi bila učinkovita.

''Bilo kakvo kretanje bolje je od nekretanja. Hodanje je najjednostavniji i svima dostupan oblik aktivnosti koji značajno doprinosi očuvanju zdravlja'', naglašava.

 

Foto: IstraIN

Uz usvajanje zdravih navika, ključno je i rano otkrivanje bolesti. Povišeni krvni tlak, šećerna bolest ili poremećaji masnoća često se razvijaju bez jasnih simptoma, zbog čega mnogi ljudi ne znaju da su u riziku.

''Svaku priliku treba iskoristiti za kontrolu zdravlja – čak i kada dolazimo liječniku zbog neke druge tegobe. Prevencija znači djelovati dok smo još zdravi'', upozorava.

U Hrvatskoj se provode nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i pluća, no odaziv građana i dalje nije na zadovoljavajućoj razini. Upravo pravodobnim uključivanjem u takve programe moguće je otkriti bolest u ranoj fazi, kada su izgledi za izlječenje najveći.

Poseban izazov predstavlja uvjerenje dijela populacije da je za promjene „prekasno“, osobito u starijoj životnoj dobi. Stručnjaci takvo razmišljanje odlučno odbacuju.

''Nikada nije kasno za promjene. I u pedesetim ili šezdesetim godinama usvajanje zdravijih navika donosi konkretne koristi – od bolje pokretljivosti i regulacije kroničnih bolesti do općeg poboljšanja kvalitete života'', poručuje dr. Dabović-Rac.

Dodaje kako promjena ne nastaje preko noći, ali počinje odlukom i malim koracima – pripremom obroka kod kuće, redovitom šetnjom, odlaskom na preventivni pregled i brigom o vlastitom zdravlju.

''Zdravlje se ne čuva velikim potezima, nego svakodnevnim izborima. Upravo ti mali, ponavljani koraci čine najveću razliku'', zaključila je dr. Dabović Rac.

U konačnici, prevencija nije dodatna obveza, nego ulaganje u kvalitetniji i dulji život – za sebe, ali i za generacije koje dolaze.