ISTI PRIZORI, ISTA UPOZORENJA! Zašto nesavjesni pojedinci i dalje zatrpavaju Pulu smećem?

Grad Pula već se godinama bori s istim prizorima – vrećice ostavljene uz nogostupe, glomazni otpad kraj kontejnera, kartoni, madraci i razni kućanski predmeti odloženi „usput“, kao da javni prostor nije ničija odgovornost.

O toj se temi stalno govori, piše i upozorava, no unatoč svemu, problem se uporno ponavlja.

Prijave građana putem platforme Smart Pula postale su gotovo svakodnevne. U prijavi od 22. veljače građani su upozorili na nagomilano smeće kraj kontejnera između zgrada na adresama Jurja Žakna 2 i 4, uz molbu da se otpad ukloni. 

Istoga dana stigla je još jedna prijava iz Japodske ulice uz zaobilaznicu. Građani tvrde da se otpad ondje dovozi automobilima tijekom noći, uz jasan zahtjev nadležnima: postaviti nadzor i kazniti počinitelje.

Nova prijava od 23. veljače odnosi se na Tomasinijevu ulicu, između kućnih brojeva 3 i 5, gdje netko, prema riječima stanara, redovito ostavlja vrećice smeća na nogostupu ili uz njega.

Slična je prijava dva dana ranije stigla i iz Ulice Stoja, gdje je evidentirano ilegalno odlaganje glomaznog otpada.

U takvim slučajevima komunalno poduzeće Pula Herculanea odrađuje svoj dio posla – otpad se uklanja, lokacije se čiste, ali pitanje odgovornosti ostaje.

Problem, naravno, ostaje u pojedincima koji javni prostor doživljavaju kao mjesto na kojem se može ostaviti bilo što, bez posljedica.

Takvo ponašanje ne opterećuje samo komunalni sustav i gradski proračun, nego i kvalitetu života u kvartovima, izgled grada te odnos prema okolišu.

U konačnici, cijenu neodgovornosti pojedinaca plaćaju svi – kroz dodatne troškove, narušenu estetiku prostora i stalno vraćanje na isti problem.

Pitanje koje se stalno otvara jest: može li se ovakav problem riješiti samo čišćenjem? Bez nadzora, sankcija i promjene navika – teško.

Grad može pojačati kontrole, postaviti kamere i kažnjavati prekršitelje, no dugoročno rješenje leži u osnovnoj komunalnoj kulturi.

Jer grad nije servis koji neprestano briše tuđu neodgovornost, nego zajednički prostor u kojem red počinje od svakog pojedinca.