Učenici u školama sve više koriste umjetnu inteligenciju, ali svjesni su i rizika

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem provela je istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. Istraživanje je provedeno u okviru projekta BrAIn, koji se bavi razvojem i primjenom umjetne inteligencije u obrazovnom sustavu.

Rezultati pokazuju kako učenici digitalne tehnologije u obrazovnom kontekstu najčešće koriste na nastavi Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika. Za učenje i rješavanje školskih zadataka najčešće se koriste pametnim telefonima, internetom i alatima umjetne inteligencije.

Učenici pritom prepoznaju i pozitivne i negativne strane digitalnih tehnologija. Većina njih ima pozitivno mišljenje o njihovoj primjeni u školi te smatra da ima zadovoljavajuću podršku za korištenje tehnologije u obrazovanju.

Pomoćnik ravnatelja CARNET-a i voditelj Sektora za umjetnu inteligenciju Juraj Bilić istaknuo je da je projekt BrAIn pokrenut još 2023. godine, prije pojave široke primjene alata poput ChatGPT-a.

„Prvi kurikuli razvijeni su u školskoj godini 2024./2025. kao izvannastavna aktivnost za sedmi i osmi razred osnovne škole te kao fakultativni predmet za drugi i treći razred srednje škole. Od ove školske godine uvedeni su i za peti i šesti razred, a od sljedeće godine plan je obuhvatiti sve učenike od petog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole“, rekao je Bilić.

Dodao je kako se kurikul već revidira te će se ubuduće prilagođavati svake godine kako bi pratio brzi razvoj umjetne inteligencije. U prve dvije godine provedbe projekta u njemu je sudjelovala gotovo svaka šesta škola u Hrvatskoj.

IstraINIlustracija

Profesorica Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta predstavila je detalje istraživanja, naglasivši kako je fokus bio na tome kako učenici koriste tehnologiju za školu i obrazovne aktivnosti.

„Njihova procjena pokazuje da digitalne tehnologije za školu koriste relativno ograničeno vrijeme tijekom dana. Otprilike svaki drugi učenik navodi da to čini kraće vrijeme, i u osnovnoj i u srednjoj školi, iako se u srednjoj školi bilježi blago povećanje vremena koje se svrhovito koristi za učenje i školske zadatke“, pojasnila je Merkaš.

Rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne tehnologije u obrazovanju donose brojne prednosti, poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika. S druge strane, sudionici istraživanja upozoravaju i na izazove, među kojima su smanjena koncentracija, površno učenje te mogući negativni učinci na dobrobit učenika.

Roditelji i skrbnici uglavnom imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju, no izražavaju zabrinutost zbog mogućeg pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju.

Nastavnici digitalne tehnologije najčešće koriste za prezentaciju gradiva, ponavljanje sadržaja i administrativne poslove, dok alate umjetne inteligencije u manjoj mjeri koriste za pripremu nastave.

Foto: IstraINIlustracija

Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za učenike, roditelje i nastavnike s ciljem da se prednosti tehnologije iskoriste, a rizici smanje.

„Digitalne tehnologije su alat koji može pomoći, ali ne mogu misliti i učiti umjesto učenika, osobito kada je riječ o umjetnoj inteligenciji i chatbotovima koji se najčešće koriste. Važno je pronaći ravnotežu između online i offline života te razvijati kritičko vrednovanje informacija“, naglasila je Merkaš.

Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz istaknuo je kako rezultati istraživanja nude smjernice za daljnju prilagodbu obrazovnog sustava.

„Kroz rezultate smo dobili preporuke za učenike, roditelje i nastavnike o primjeni umjetne inteligencije u obrazovnom procesu, o njezinim prijetnjama i dobrobitima. Poseban naglasak stavljamo na edukaciju svih skupina korisnika“, rekao je Puljiz.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs poručio je kako su ovo prvi rezultati koji će poslužiti kao temelj za razvoj novog kurikularnog pristupa prilagođenog razdoblju brzog razvoja umjetne inteligencije.

„Cilj je stvoriti preduvjete da se učenici lakše snalaze u budućem obrazovnom okruženju, ali i u širem društvu koje sve više oblikuju generativni alati umjetne inteligencije“, zaključio je Fuchs.