Umaški gradski vijećnik upozorio na svjetlosno zagađenje i sporost u donošenju Plana rasvjete
Najproblematičniji dio prijedloga odnosi se na određivanje zona rasvijetljenosti, pri čemu je gotovo cjelokupno područje Grada Umaga svrstano u zonu E4 – područje visoke ambijentalne rasvijetljenosti.
IstraIN
14 Ožujak 2026 I 09:05
Foto: Dejana Medica/Grad Umag
Gradski vijećnik Grada Umaga Goran Galović sudjelovao je u postupku javnog savjetovanja o prijedlogu Plana rasvjete Grada Umaga – Umago, koji je Grad Umag proveo putem sustava savjetovanja s javnošću.
Prema najavi objavljenoj tijekom savjetovanja, Izvješće o provedenom savjetovanju trebalo je biti objavljeno 9. ožujka 2026. godine na službenoj internetskoj stranici Grada Umaga (www.umag.hr), na poveznici Gradska uprava – Javna savjetovanja. Međutim, do danas izvješće nije objavljeno, zbog čega postoji opravdana sumnja da ono neće biti pravodobno objavljeno, čime se dodatno narušava transparentnost postupka i povjerenje javnosti u donošenje važnih strateških dokumenata.
Galović podsjeća kako je još 1. kolovoza 2024. godine podnio prijavu protiv Grada Umaga zbog nepostojanja Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete, iako je njihova izrada propisana Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/2019) te Pravilnikom o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/2023). Grad Umag, kao jedinica lokalne samouprave, nedvojbeno je obveznik izrade tih dokumenata.
Navedeni Pravilnik stupio je na snagu 4. ožujka 2023. godine, a člankom 28. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja jasno je propisana obveza jedinica lokalne samouprave da za svoje područje izrade plan rasvjete i dostave ga nadležnom ministarstvu u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu pravilnika. Rok za izradu Plana rasvjete istekao je početkom ožujka 2024. godine, no Grad Umag ga u propisanom roku nije izradio niti donio.
Tek nakon podnesene prijave pokrenute su aktivnosti na izradi tog dokumenta, što, kako navodi Galović, jasno pokazuje da je izrada plana započela tek nakon upozorenja i prijave nadležnim tijelima. Grad Umag pritom je opće poznat kao primjer izraženog svjetlosnog zagađenja, što dodatno naglašava važnost pravodobne i zakonite izrade Plana rasvjete.
Foto: Goran Galović
Posebno zabrinjava činjenica da Državni inspektorat, unatoč navedenim okolnostima, nije utvrdio nezakonitosti u postupanju Grada Umaga. Takav zaključak, prema Galoviću, teško je razumljiv jer je očito da zakonski rokovi nisu poštovani, a obveza izrade Plana rasvjete nije izvršena u propisanom roku.
Naime, iz Državnog inspektorata – Područnog ureda Rijeka, Službe inspekcije zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravnog nadzora, na prijavu je dostavljen odgovor u kojem se navodi kako tijekom nadzora nisu utvrđene nepravilnosti.
„Povodom vaše prijave, a po službenoj dužnosti inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata izvršila je nadzor u Gradu Umagu vezano za javnu rasvjetu. Nadzorom nisu utvrđene nepravilnosti te nije bilo daljnjih postupanja od strane ove inspekcije“, stoji u odgovoru Državnog inspektorata.
Osim kašnjenja u donošenju dokumenta, problematičan je i sadržaj predloženog Plana rasvjete koji je bio predmet javnog savjetovanja. Prema navodima vijećnika, plan sadrži niz prijedloga koji nisu utemeljeni na važećim zakonskim i podzakonskim propisima.
Najproblematičniji dio prijedloga odnosi se na određivanje zona rasvijetljenosti, pri čemu je gotovo cjelokupno područje Grada Umaga svrstano u zonu E4 – područje visoke ambijentalne rasvijetljenosti.
Takvo rješenje, ističe Galović, u suprotnosti je s odredbama Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/20).
Prema tom pravilniku, zone rasvijetljenosti (E0–E4) određuju se na temelju stvarne namjene prostora, razine ambijentalne osvijetljenosti te usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom. Zona E4 predviđena je isključivo za područja izrazito visoke noćne aktivnosti i intenzivne umjetne rasvjete, primjerice za izrazito komercijalne zone ili prometno vrlo opterećena područja.
U predloženom planu, međutim, gotovo cjelokupno područje centra grada, pa čak i pojedine zone koje po svojoj funkciji i karakteru ne mogu biti područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti, svrstano je u zonu E4. Posebno je problematično što je u tu kategoriju uključeno i gradsko groblje, što predstavlja primjer nepravilnog i neprimjerenog razvrstavanja zona rasvjete.
Foto: Goran Galović
Takav pristup, smatra Galović, pokazuje da kriteriji određivanja zona nisu temeljeni na stvarnoj namjeni prostora niti na objektivnim parametrima koje propisuje pravilnik. Umjesto toga, predloženo rješenje zapravo legalizira postojeće stanje prekomjerne rasvjete, čime se gubi osnovna svrha donošenja Plana rasvjete – smanjenje svjetlosnog zagađenja, zaštita okoliša, racionalno korištenje energije te zaštita zdravlja ljudi i ekosustava.
Dodatni problem predstavlja činjenica da zone rasvjete u prijedlogu plana nisu usklađene s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, što je također izričito propisana obveza prema navedenom pravilniku. Time se odstupa od normativnih kriterija koji bi trebali osigurati objektivno i stručno određivanje zona rasvijetljenosti.
Zbog svega navedenog može se zaključiti da predloženi Plan rasvjete u sadašnjem obliku ne ispunjava temeljne ciljeve zakona niti osigurava sustavno smanjenje svjetlosnog zagađenja. Umjesto da predstavlja alat za racionalno upravljanje rasvjetom i zaštitu noćnog okoliša, u praksi može dovesti do zadržavanja postojećeg stanja prekomjerne rasvjete.
Sudjelovanje građana i stručne javnosti u postupku savjetovanja ima smisla samo ako su njihovi komentari ozbiljno razmotreni te ako se rezultati savjetovanja transparentno objavljuju.
Foto: Goran Galović
Upravo zato, poručuje Galović, nužno je da Grad Umag bez odgode objavi Izvješće o provedenom savjetovanju, kako bi javnost mogla vidjeti na koji su način razmotrene primjedbe i prijedlozi sudionika.
Transparentnost, zakonitost i usklađenost s propisima moraju biti temelj svakog postupka donošenja javnih politika, osobito kada je riječ o dokumentima koji imaju izravan utjecaj na kvalitetu života građana, zaštitu okoliša i racionalno upravljanje javnom infrastrukturom.
Zaključno, Galović ističe kako je nužno da se postupak donošenja Plana rasvjete Grada Umaga provede u potpunosti u skladu sa zakonskim i stručnim kriterijima, uz stvarno uvažavanje primjedbi iznesenih tijekom javnog savjetovanja.
Samo na taj način moguće je donijeti kvalitetan i zakonit dokument koji će dugoročno pridonijeti smanjenju svjetlosnog zagađenja i održivom upravljanju rasvjetnim sustavom na području grada.
Nakon što su javno zaprijetili izlaskom iz koalicije s IDS-om zbog nezadovoljstva stanjem u gradu, a potom nekoliko dana nisu istupali u javnosti, iz rovinjske Zajednice Talijana "Pino Budicin" danas su se ponovno oglasili.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako laboratoriji koji proizvode sintetske droge neprestano mijenjaju kemijske formule kako bi zaobišli propise, zbog čega Hrvatska zabranjuje cijele skupine spojeva, a ne samo pojedinačne tvari.
Vijećnici su raspravljali o pravnoj sigurnosti, poništili natječaj za prodaju gradskih nekretnina te donijeli niz odluka vezanih uz javnu nabavu i redovno funkcioniranje Grada.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako je prihvaćanjem prijedloga potvrđeno da otvoreni dijalog i stručni argumenti mogu donijeti konkretne rezultate za hrvatske obrtnike.
U priopćenju navode da je njihova primarna zadaća predstavljati talijansku nacionalnu zajednicu u izvršnoj vlasti i sudjelovati u zaštiti njezinih prava, uz obavljanje poslova koje im povjeri gradonačelnik ili gradonačelnica. Smatraju kako su tvrdnje da njihove funkcije nemaju stvarne ovlasti neutem
U Istarskoj županiji programe predškolskog odgoja na početku pedagoške godine 2025./2026. pohađalo je 7.947 djece. U 144 vrtića i dvije druge ustanove zaposleno je 1.780 osoba, među kojima više od tisuću odgojitelja.
Nekada simbol razvoja, danas simbol prometne izoliranosti. Buzet je prije gotovo dva desetljeća dobio autobusni kolodvor koji je tada bio predstavljen kao najmoderniji u Istarskoj županiji. Danas preko njega ne prometuje nijedna redovna autobusna linija. Kako je do toga došlo?
Pulska prometna policija u utorak, 28. srpnja, provest će pojačani nadzor brzine kretanja vozila. Akcija će trajati od 6.30 do 12.30 sati, a cilj joj je smanjiti broj prometnih nesreća uzrokovanih neprilagođenom i nepropisnom brzinom.
Roditelji koji ne plaćaju alimentaciju mogli bi se uskoro suočiti sa znatno strožim sankcijama. Novi zakonski prijedlog predviđa bržu naplatu duga, blokadu računa i mogućnost da se dug, u određenim slučajevima, odradi kroz rad za opće dobro.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se brojne nesreće događaju na teško pristupačnim lokacijama, zbog čega u spašavanju, uz hitnu medicinsku pomoć, često sudjeluju i policija te druge žurne službe.
Najtoplije će biti tijekom vikenda kada će se u većem dijelu Hrvatske dnevne temperature penjati iznad 35 stupnjeva, a lokalno dosegnuti i 36 ili 37 stupnjeva.
Nakon jedne od najvećih istarskih pučkih fešti uslijedio je prizor koji se rijetko viđa. Već nekoliko sati nakon završetka Jakovlje, Kanfanar je bio potpuno čist i uredan, bez tragova tisuća posjetitelja koji su dan ranije ispunili njegove ulice.