Buzet se vratio u neka druga vremena: Subotina po starinski ponovno oživjela Stari grad

Jedan dan u godini dovoljan je da buzetski Stari grad promijeni stoljeće.

Umjesto uobičajene svakodnevice, njegovim su ulicama u nedjelju ponovno zavladali obrtnici, trgovci, svirači, plesači i kostimirani likovi, a stari zanati, domaća jela i lokalni govor vratili su posjetitelje u vrijeme kada je sajam bio jedan od najvažnijih događaja u životu grada.

Subotina po starinski još je jednom oživjela starogradsku jezgru Buzeta, ovoga puta uz više od 50 izlagača i gotovo 500 sudionika uključenih u realizaciju programa.

Prvi poznati spomen Subotine u povijesnim izvorima potječe iz 1462. godine, kada se pojavljuje pod nazivom Sabbotina. Bila je važna komunalna proslava i sajmeni dan, a u Pučkom otvorenom učilištu „Augustin Vivoda“ navode kako taj zapis upućuje na to da su njezini počeci vjerojatno još stariji.

Takva se Subotina ugasila početkom Drugog svjetskog rata. Poslijeratni pokušaji njezina oživljavanja bili su skromniji, a novi zamah dobila je početkom 1990-ih. Od 1993. godine Subotina je i službeno Dan Grada Buzeta.

Novi korak napravljen je 2002. godine, kada je u Starom gradu prvi put organizirana Subotina po starinski. Cilj je bio što vjernije uprizoriti nekadašnji samanj – vratiti tradicijske svirače, domaću istarsku kuhinju, male trgovce, stare obrte, dijalekt i običaje među kamene ulice grada.

Stari grad ponovno postao velika pozornica

Ovogodišnja Subotina po starinski počela je u podne zvonjavom buzetskog zvonika, nakon čega su uslijedili podizanje zastave na Velim vratima i mimohod kostimiranih sudionika.

Diljem Starog grada mogli su se vidjeti gotovo zaboravljeni zanati – od pletača bocuna i rešti od kukuruza do skledara, mlinara i kamenoklesara. Posjetitelji su mogli naučiti kačkati, zamijesiti paštu, zaigrati stare igre ili pokušati naslikati fresku.

Glazba i ples također su se preselili na gradske trgove i ulice, uz sudionike iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Ovogodišnja novost bio je i „Kantunić za artište“, odnosno Ulica umjetnika, dok je najmlađima bio namijenjen „Đardin za otroke“.

No Subotinu ne čine samo program i kostimi. Čine je i ljudi koji joj se iz godine u godinu vraćaju.

Vedran se vraća već 18 godina

Među izlagačima koje smo zatekli u Starom gradu bio je i Vedran, koji na Subotinu dolazi već punih 18 godina. Izrađuje istarske suvenire i autohtone proizvode, a dio svoje ponude posebno prilagođava Buzetu i ovoj manifestaciji.

„Na Subotinu dolazim već 18 godina. Ove godine nisam baš zadovoljan pozicijom na kojoj se nalazim jer sam prethodnih godina bio na puno boljoj lokaciji. Što se prodaje tiče, zasad je negdje u prosjeku – neka godina bude bolja, neka lošija. Kad dođemo kući, podvući ćemo crtu i vidjeti kakva je bila ova godina“, ispričao nam je Vedran.

Ipak, na pitanje hoće li se vratiti, nema puno dvojbe.

„Planiram doći i iduće godine jer je ovo moj hobi, ne živim od toga. Radim istarske suvenire i autohtone proizvode, a prilagodim se i Subotini pa izrađujem magnete posvećene Subotini i Buzetu“, dodao je.

Biserka iz Pule Subotini se vraća godinama

Među brojnim rukotvorinama svoj je rad predstavila i Biserka iz Pule, koja se bavi ručnim tkanjem. 

Biserka nam je kazala kako je zadovoljna ovogodišnjom prodajom, ali i cijelom manifestacijom. U Buzet se rado vraća, a planira doći ponovno i iduće godine.

Upravo ti povratci možda najbolje pokazuju što je Subotina danas. Od Sabbotine zapisane prije više od pet stoljeća do današnjih obrtnika i izlagača, mijenjali su se ljudi, roba i vrijeme, ali je ideja sajma kao mjesta susreta, trgovine i druženja ostala.

A kako je buzetski Stari grad izgledao tijekom ovogodišnjeg povratka u neka druga vremena, pogledajte u našoj velikoj fotogaleriji.