U Hrvatskoj nedostaje oko 600 psihologa: najveći manjak u zdravstvu i školama

U hrvatskom javnom sustavu trenutačno nedostaje oko 600 psihologa, upozorila je predsjednica Hrvatske psihološke komore Andreja Bogdan. Najveći manjak bilježi se u zdravstvenom sustavu, gdje nedostaje oko 400 psihologa, dok ih u obrazovanju nedostaje oko 200, a dodatnih stotinjak u sustavu socijalne skrbi.

Posebno zabrinjava stanje u školama, gdje oko polovice osnovnih i srednjih škola nema zaposlenog stručnog suradnika psihologa, što otežava rano prepoznavanje i pravodobno rješavanje problema kod djece i mladih.

Unatoč tome, u posljednje dvije godine zabilježen je određeni napredak. U obrazovnom sustavu zaposleno je oko 200 novih psihologa, a očekuje se i dodatno zapošljavanje u domovima zdravlja, istaknula je Bogdan.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić naglasio je kako u Hrvatskoj psihološkoj komori djeluje oko 4500 psihologa, od čega je njih 400 zaposleno u sustavu socijalne skrbi. Oni sudjeluju u različitim oblicima rada – od prevencije, procjene i dijagnostike do vođenja terapijskih skupina.

„Psihologa za izvršavanje nužnih poslova ima dovoljno, no želimo daljnjim razvojem sustava i povećanjem kvalitete usluga dodatno ojačati njihov broj“, rekao je Ružić.

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorila je kako su psiholozi, uz socijalne radnike, edukacijske rehabilitatore i socijalne pedagoge, ključni stručnjaci u kontekstu sve izraženijih poteškoća s mentalnim zdravljem djece.

Naglasila je kako samo zapošljavanje pojedinog profila stručnjaka nije dovoljno, već je nužna snažna međuresorna suradnja zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja, uz paralelni rad s roditeljima i zajednicom kako bi se poticalo razumijevanje, prihvaćanje različitosti i pravodobno prepoznavanje rizika kod djece.

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić-Bikić istaknula je kako je u posljednje tri godine u školama udvostručen broj stručnih suradnika, pri čemu je otvoreno više od 200 novih radnih mjesta.

Uz jačanje međuresorne suradnje važnu ulogu trebali bi imati i mobilni stručni timovi, kako bi psihološka podrška bila dostupna svakom djetetu, bez obzira na mjesto stanovanja.

Mužinić-Bikić upozorila je i na utjecaj društvenih mreža, nedovoljno razvijenu otpornost djece te važnost poticanja zdravih životnih navika i socijalne interakcije.