Istarska polja mogla bi proizvoditi pšenicu za kvalitetnu tjesteninu!

Dok na istarskim oranicama traje jesenska sjetva žitarica, stručnjaci Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču ukazuju na potencijal uzgoja durum pšenice, poznate i kao tvrda pšenica, koja se koristi za proizvodnju kvalitetne tjestenine.

Iako je istarska poljoprivreda tradicionalno usmjerena na maslinarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo, klimatski uvjeti pojedinih dijelova poluotoka pogodni su i za proizvodnju ove žitarice, koja bi mogla donijeti dodatnu vrijednost lokalnoj poljoprivredi.

Prema riječima dr. sc. Ane Čehić Marić iz Instituta za poljoprivredu i turizam, najveći potencijal durum pšenice leži upravo u mogućnosti povezivanja poljoprivredne proizvodnje s lokalnom prehrambenom industrijom i gastronomijom.

''Kada govorimo o durum pšenici, ne govorimo samo o još jednoj žitarici koja bi se mogla uzgajati na istarskim poljima. Riječ je o kulturi koja ima potencijal za stvaranje dodatne vrijednosti, osobito ako se poveže s proizvodnjom tjestenine i gastronomijom po kojoj je Istra već prepoznatljiva.

No prije širenja proizvodnje potrebno je dobro procijeniti uvjete uzgoja, očekivane prinose i mogućnosti plasmana'', ističe Čehić Marić.

Mediteranska klima pogoduje uzgoju

Durum pšenica razlikuje se od obične krušne pšenice po tvrđem zrnu, većem sadržaju proteina i svojstvima koja je čine pogodnom za proizvodnju tjestenine. Njezinim mljevenjem dobiva se semolina, krupica koja tjestenini daje karakterističnu žutu boju i čvrstoću.

Ova žitarica najbolje uspijeva u područjima s blagim, vlažnijim zimama te toplim i suhim ljetima, kakva prevladavaju u zapadnoj i južnoj Istri.

Sjetva se najčešće obavlja krajem listopada i tijekom studenoga, dok žetva slijedi u lipnju ili početkom srpnja. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nedostatak proljetnih oborina može znatno utjecati na prinose.

Za uspješnu proizvodnju posebno su važna dovoljno duboka, plodna i dobro drenirana tla. Dosadašnja iskustva s područja Poreštine i zapadne Istre potvrđuju da je uzgoj moguć, no rezultati uvelike ovise o vremenskim prilikama.

Troškovi proizvodnje oko 1.415 eura po hektaru

Prema procjenama Instituta, u povoljnim uvjetima moguće je očekivati prinose od 3,5 do 4,5 tona durum pšenice po hektaru, dok se u posebno dobrim godinama mogu ostvariti i veće količine.

Međutim, osim prinosa, važnu ulogu ima kvaliteta zrna, koja izravno utječe na mogućnost prerade i postizanje povoljnije otkupne cijene.

Institut je izradio i okvirnu kalkulaciju troškova proizvodnje, prema kojoj bi uzgoj durum pšenice na jednom hektaru iznosio približno 1.415 eura.

Od ukupnog iznosa, 690 eura odnosi se na sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva, 355 eura na korištenje vlastite mehanizacije, 220 eura na uslužnu žetvu, dok je vrijednost vlastitog rada procijenjena na 150 eura.

Najveći pojedinačni troškovi odnose se na mineralna gnojiva, sjeme i žetvu. Pritom se pretpostavlja da poljoprivrednik raspolaže vlastitim traktorom i potrebnim priključnim strojevima.

''Vlastita mehanizacija omogućuje poljoprivredniku da izbjegne plaćanje vanjskih usluga za većinu radova, ali to ne znači da su ti radovi besplatni. Potrebno je računati na gorivo, održavanje, amortizaciju strojeva i vlastiti rad'', pojašnjava Čehić Marić.

Iz Instituta napominju kako u navedenu kalkulaciju nisu uključeni zakup zemljišta, svi režijski troškovi, financiranje ni eventualno sušenje zrna, zbog čega stvarni izdaci mogu biti veći.

Od istarske pšenice do domaćih fuža i pljukanaca

Posebno zanimljiva mogućnost otvara se povezivanjem uzgoja durum pšenice s proizvodnjom lokalne tjestenine.

Fuži, pljukanci, makaruni i druge tradicionalne vrste tjestenine važan su dio istarske gastronomske ponude, a korištenje lokalno proizvedene tvrde pšenice moglo bi pridonijeti razvoju novih proizvoda s naglašenim regionalnim podrijetlom.

Takav proizvodni lanac uključivao bi uzgoj pšenice na istarskim poljima, njezinu preradu u odgovarajućim mlinovima te proizvodnju tjestenine namijenjene restoranima, hotelima, trgovinama i domaćim potrošačima.

''Istra već ima snažan identitet kada je riječ o kvalitetnoj hrani i gastronomiji. Upravo zato durum pšenicu ne bismo trebali promatrati isključivo kao sirovinu koja će se prodavati na tržištu žitarica. Puno je zanimljivija mogućnost stvaranja lokalnog proizvoda veće dodane vrijednosti, od istarskog polja do gotove tjestenine'', naglašava Čehić Marić.

Ipak, za ostvarenje takve proizvodnje potrebno je osigurati odgovarajuće kapacitete za mljevenje jer se kvalitetna semolina ne može proizvoditi u svakom klasičnom mlinu.

Ključ uspjeha bit će organizirana proizvodnja i siguran otkup

Stručnjaci upozoravaju kako povoljni klimatski uvjeti sami po sebi nisu dovoljni za gospodarski uspješnu proizvodnju. Poljoprivrednici prije ulaganja moraju procijeniti kvalitetu zemljišta, odabrati odgovarajuće sorte te osigurati tržište za proizvedeno zrno.

Posebno važnim smatraju unaprijed ugovoren otkup, koji bi proizvođačima pružio veću sigurnost i smanjio rizik ulaganja.

''Durum pšenica svakako zaslužuje veću pozornost istarskih poljoprivrednika, ali njezino širenje mora biti rezultat pažljivog planiranja. Klimatski uvjeti pojedinih dijelova Istre pružaju dobru osnovu, no gospodarska opravdanost proizvodnje ovisi o prinosu, kvaliteti zrna, troškovima i uvjetima otkupa'', zaključuje Čehić Marić.

U Institutu za poljoprivredu i turizam smatraju kako bi uz kvalitetnu organizaciju, suradnju poljoprivrednika i prerađivača te razvoj proizvoda s lokalnim podrijetlom durum pšenica mogla postati nova prilika za istarsku poljoprivredu, ali i dodatno obogatiti prepoznatljivu gastronomsku ponudu poluotoka.