Ljetovanje poskupljuje, ali interes ne pada: Hrvati dižu budžet za odmor

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan, no istovremeno raste i potrošnja. Čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, dok će u prosjeku izdvojiti 1.404 eura, što je 158 eura više nego prošle godine.

Pokazuje to najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve na uzorku od 1009 građana.

Građani će ove godine na odmoru provesti i nešto više vremena – u prosjeku 10,5 dana, što je gotovo dan dulje nego lani. Ipak, i dalje prevladavaju kraći odmori, pa više od polovice ispitanika planira putovanje do sedam dana, osobito mlađi i oni s nižim primanjima.

Rast ukupne potrošnje prati i povećanje dnevnog budžeta. Građani planiraju trošiti oko 117 eura po osobi dnevno, što je 12 eura više nego prošle godine.

Čak 37 posto planira trošiti više od 100 eura dnevno, a najviše troše oni koji putuju s partnerom ili prijateljima. S druge strane, obiteljska putovanja i dalje su umjerenija kada je riječ o potrošnji.

Kada je riječ o smještaju, privatni smještaj i dalje dominira – bira ga gotovo polovica ispitanika.

Oko 35 posto odlučuje se za boravak u vlastitim nekretninama ili kod rodbine i prijatelja, dok petina planira odmor u hotelima. Ipak, vidljiv je pomak prema kvaliteti – sve više građana bira smještaj više kategorije, što potvrđuje trend ulaganja u kvalitetnije iskustvo odmora.

Mastercard

Unatoč tome, financije i dalje ostaju ključna prepreka. Među onima koji ne planiraju ljetovanje, 38 posto navodi financijske razloge, dok dio ispitanika ističe kako već živi na moru. Dodatno, tek 46 posto građana potpuno je sigurno da će realizirati planirani odmor, što ukazuje na i dalje prisutnu neizvjesnost.

Najveća briga vezana uz putovanja i dalje je inflacija, koju ističe 42 posto ispitanika, iako je taj udio manji nego prošle godine. Istovremeno raste zabrinutost zbog geopolitičke situacije, što dodatno utječe na odluke o putovanjima.

Pri odabiru destinacije građani najviše cijene mogućnost opuštanja i odmora, dobar omjer cijene i kvalitete te cijenu smještaja.

Mlađi su skloniji aktivnom odmoru i dodatnim sadržajima, dok stariji preferiraju mir, manju gužvu i racionalnije troškove. Gastronomija je važan faktor za četvrtinu ispitanika, dok noćni život ima manji utjecaj.

Mastercard

„Građani, unatoč financijskim pritiscima, ne odustaju od putovanja, već sve više biraju kvalitetu i cjelovit doživljaj. Upravo zato kroz naše programe radimo na jačanju turističke ponude i povezivanju identiteta i iskustva“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Putovanja i dalje ostaju visoko na listi prioriteta – čak 93 posto građana planira barem jedno putovanje u 2026. godini, najčešće unutar Hrvatske, ali i unutar Europe te u susjedne zemlje.

Unatoč izazovima, jasno je – ljetovanje ostaje važan dio životnih planova, a građani su spremni za njega izdvojiti sve više.