Turisti potroše 100 eura, a Hrvatskoj ostane samo 48? Podatak koji otvara važno pitanje i za Istru

 

Hrvatska iz godine u godinu ostvaruje velike prihode od turizma, no koliko novca koji turisti potroše zaista ostaje u domaćem gospodarstvu?

Upravo je to pitanje otvoreno na poslovnoj konferenciji „Izazov promjene”, na kojoj je predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin upozorio da se uspješnost turizma ne može mjeriti isključivo brojem dolazaka i noćenja.

Prema istraživanju koje je spomenuo tijekom rasprave, od svakih 100 eura koje turizam ostvari, samo 48 eura ostaje u Hrvatskoj.

Riječ je o podatku iznesenom na konferenciji, a ne o zasebno potvrđenom službenom pokazatelju za 2026. godinu. Ipak, on otvara važno pitanje: kako osigurati da turistička potrošnja snažnije podupire domaću proizvodnju?

Iako Hrvatska ima razvijen turistički sektor i značajnu poljoprivrednu proizvodnju, njihova povezanost i dalje nije na razini koja bi omogućila da veći dio turističke potrošnje ostane unutar zemlje.

Dio novca odlazi na uvoz hrane, pića, opreme i drugih proizvoda potrebnih za poslovanje hotela, restorana i turističkih objekata.

Kukurin je na konferenciji istaknuo kako se o povezivanju turizma i poljoprivrede govori već desetljećima, ali da još postoji prostor za napredak.

Kao primjer drukčijeg pristupa naveo je Valamar, u kojem, prema njegovim riječima, oko 80 posto nabavljene hrane i pića dolazi od hrvatskih proizvođača.

Što to znači za Istru?

Za Istru, jednu od vodećih hrvatskih turističkih regija, ova je tema posebno važna.

Istarski OPG-ovi, vinari, maslinari, proizvođači sira, mesa i drugih prehrambenih proizvoda imaju priliku dio svojih proizvoda plasirati kroz turistički sektor.

No za stabilnu suradnju s hotelima i većim ugostiteljskim sustavima nije dovoljna samo kvaliteta. Potrebno je osigurati i odgovarajuće količine, kontinuitet isporuke, konkurentne cijene te pouzdanu distribuciju.

Upravo zato pitanje povezivanja turizma s domaćom proizvodnjom nadilazi pojedinačne restorane i hotele. Ono uključuje ulaganja u poljoprivredu, preradu, skladištenje i logistiku.

Pritom podatak o 48 eura ne znači da je jednak udio turističke potrošnje zadržan u Istri. Za takav zaključak bili bi potrebni zasebni regionalni podaci.

Više od broja dolazaka i noćenja

Na konferenciji se razgovaralo i o potrebi snažnijeg povezivanja velikih prehrambenih kompanija, poljoprivrednika i turističkog sektora.

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić govorila je o ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i tehnologiju, dok je predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić istaknuo važnost kvalitete proizvoda i razvijene mreže domaćih proizvođača.

Zajednička poruka rasprave bila je da Hrvatska može stvarati veću gospodarsku vrijednost ako se turizam snažnije oslanja na domaću proizvodnju.

Za turističke regije poput Istre to otvara pitanje koje je aktualno i nakon završetka glavne sezone: nije važno samo koliko turisti potroše, nego i kome taj novac na kraju odlazi.