U Hrvatskoj 705 novih sveučilišnih specijalista, u Puli njih troje

U 2025. godini akademski naziv sveučilišnog specijalista steklo je ukupno 705 osoba, a među njima prevladavaju žene kojih je bilo 444, odnosno 63 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Žene su tako i ove godine činile većinu među sveučilišnim specijalistima, a njihov je udio posebno izražen na pojedinim visokim učilištima. Najveći broj specijalista obrazovan je na Sveučilištu u Zagrebu (62 posto), dok slijede Sveučilište u Rijeci (15,7%), Sveučilište u Osijeku (10,1%) i Sveučilište u Splitu (4,7%).

Kada je riječ o Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, ondje je akademski naziv sveučilišnog specijalista steklo troje osoba, od čega su dvije žene, što čini 66,7 posto. 

Najveći udio sveučilišnih specijalistica zabilježen je na Sveučilištu u Zadru (100%), a visoki udjeli zabilježeni su i na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu (73,3%) te na Sveučilištu u Osijeku (69,0%).

Prema znanstvenim područjima, najviše specijalističkih radova bilo je iz biomedicine i zdravstva (39,9%), potom iz društvenih znanosti (38,7%), dok su ostala područja znatno manje zastupljena.

Gledano po dobi, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u skupini od 30 do 34 godine (30,8%), dok ih je najmanje bilo u skupini starijih od 50 godina (10,2%). Zanimljivo je i da je čak 93,5 posto sveučilišnih specijalista prethodno završilo studij u Hrvatskoj, dok ih je 6,5 posto obrazovanje steklo u inozemstvu.

Na tržištu rada najviše ih je zaposleno u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (30,4%), zatim u javnoj upravi i obrani (21,6%) te obrazovanju (13,2%).

Kada je riječ o financiranju studija, polovica specijalista (50,8%) sama je snosila troškove obrazovanja, dok je za 44,5 posto troškove podmirio poslodavac.