Hrvati sve više ulažu u doživljaje: Putovanja, koncerti i gastronomija važniji od tehnologije i odjeće
Čak 74 posto Hrvata smatra da upravo iskustva stvaraju neke od najboljih životnih uspomena, dok njih 65 posto kaže da im je važnije stvarati uspomene nego gomilati materijalne stvari.
IstraIN
16 Svibanj 2026 I 20:28
Foto: Mastercard
U vremenu u kojem digitalni sadržaji, algoritmi i umjetna inteligencija sve više oblikuju svakodnevicu, hrvatski građani slobodno vrijeme žele provoditi – izvan ekrana.
Pokazuje to novo istraživanje kompanije Mastercard o ekonomiji iskustava, prema kojem Hrvati sve više prioritet daju putovanjima, koncertima, gastronomiji i autentičnim doživljajima, dok su spremni smanjiti potrošnju na odjeću, tehnologiju i digitalne pretplate.
Istraživanje provedeno među 27 tisuća ispitanika diljem Europe, uključujući tisuću građana Hrvatske, pokazuje kako 35 posto hrvatskih ispitanika planira u 2026. godini povećati potrošnju na iskustva poput putovanja, koncerata i odlazaka u restorane, dok ih 52 posto očekuje da će trošiti jednako kao i prošle godine.
Najveći interes Hrvati pokazuju upravo za putovanja i turizam pa čak 86 posto ispitanika navodi kako bi željeli više takvih iskustava, što je iznad europskog prosjeka od 79 posto. Slijede gastronomska iskustva za koja interes pokazuje 81 posto hrvatskih ispitanika, dok 78 posto želi više koncerata i glazbenih festivala. Visoko su rangirani i wellness sadržaji te filmska iskustva.
Istraživanje pokazuje kako iskustva za mnoge više nisu luksuz, već važan dio osobnih prioriteta.
Čak 74 posto Hrvata smatra da upravo iskustva stvaraju neke od najboljih životnih uspomena, dok njih 65 posto kaže da im je važnije stvarati uspomene nego gomilati materijalne stvari. Gotovo sedam od deset ispitanika radije bira nekoliko autentičnih iskustava nego velik broj generičkih sadržaja.
Kako bi si mogli priuštiti više takvih doživljaja, građani su spremni rezati druge troškove. Tako bi 39 posto ispitanika smanjilo potrošnju na novu odjeću, 38 posto na tehnologiju i gadgete, dok bi njih 29 posto manje trošilo na streaming servise i druge digitalne pretplate.
Foto: Mastercard
Posebno je izražena potreba za ravnotežom između online i offline svijeta. Čak 64 posto hrvatskih ispitanika navodi da su im offline iskustva sve važnija kao protuteža vremenu provedenom online, dok 40 posto priznaje da želi smanjiti količinu vremena koju provodi na internetu tijekom slobodnog vremena.
Pritom povjerenje u ljude i dalje ima veću težinu od algoritama. Gotovo polovica ispitanika očekuje da će se još više oslanjati na preporuke drugih ljudi, dok 37 posto planira svjesno ograničavati ili ignorirati preporuke temeljene na umjetnoj inteligenciji i algoritmima.
Tek 26 posto građana kaže da bira iskustva na temelju preporuka AI alata, a 27 posto prati savjete influencera na društvenim mrežama.
Kada je riječ o putovanjima, Hrvati najčešće traže predah od svakodnevice, povezivanje s obitelji i prijateljima te nova iskustva. Više od polovice ispitanika navodi kako putuje radi opuštanja i stvaranja uspomena, dok 40 posto želi proširiti perspektivu i bolje razumjeti svijet. Zanimljivo je i da 31 posto Hrvata putuje kako bi izašli iz zone komfora, što je značajno više od europskog prosjeka.
Važnu ulogu u ekonomiji iskustava imaju i lokalni poduzetnici. Čak 65 posto ispitanika radije bira male i srednje poduzetnike za gastronomska iskustva i turističke sadržaje, dok je 58 posto spremno platiti više za iskustva koja podržavaju lokalnu zajednicu.
Istraživanje pokazuje i rast interesa za sadržaje koji nude autentičnost i emocionalnu povezanost. Tako je 78 posto ispitanika zainteresirano za sadržaje koji bude nostalgiju i oživljavaju kulturne utjecaje iz prošlosti, dok 67 posto pokazuje interes za offline sadržaje i digitalni detox.
Brest pod Žbevnicom u nedjelju, 11. listopada, ponovno okuplja ljubitelje prirode, domaćih okusa i tradicije. Peto izdanje Festivala šuma i šumskih plodova donosi cjelodnevni program, a navečer nastupa i Nina Kraljić.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada još od 1992. godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i poticanja brige o emocionalnoj dobrobiti.
Idejna inicijatorica izložbe je Marija Patljak Bilić, i sama onkološka pacijentica, koja je na projektu surađivala s dr. Anuškom Budisavljević. Njihova je želja kroz fotografiju ponuditi drugačiji pogled na onkološko iskustvo i podsjetiti da iza svake dijagnoze postoji cijela osoba, sa svojim životo
Što saditi i sijati u jesen, kako pripremiti gredice za proljeće i pravilno njegovati tlo? Odgovore na ta pitanja zainteresirani će moći dobiti na besplatnoj vrtlarskoj radionici koja će se ove subote održati u Društvenom vrtu Gregovica u Puli.
Istarska policija sumnjiči 46-godišnjaka da je ovjereni ugovor o najmu stana u Novigradu preinačio u ugovor o prodaji za 85.000 eura. Pravna osoba iz Zagreba potom se uknjižila na nekretninu.
Robert Momić ostaje na čelu Obrtničke komore Istarske županije. Na konstituirajućoj sjednici Skupštine u Poreču jednoglasno je izabran za predsjednika za razdoblje od 2026. do 2030. godine, što će mu biti treći mandat.
Tržišna inspekcija Državnog inspektorata nastavila je pojačane kontrole trgovaca, a najnoviji podaci pokazuju da nepravilnosti nisu rijetkost. U nadzorima ograničenih cijena utvrđeno je čak 470 proizvoda koji su se prodavali skuplje od najviše dopuštene cijene.
Istru u četvrtak i petak očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme uz kišu, grmljavinske pljuskove i lokalno obilnije oborine. Puhat će umjeren i jak jugozapadnjak, koji će u petak poslijepodne okrenuti na buru.
Kako zaštititi pulske parkove, drvorede i druge zelene površine u vrijeme sve toplijih ljeta? O tome će u petak u Valerijinom parku razgovarati arhitekti, urbanisti, aktivisti i građani u sklopu akcije „Zeleni gradovi – sigurni gradovi“.
Povodom Dječjeg tjedna rovinjski gradonačelnik Emil Nimčević sa suradnicama je obišao gradske vrtiće i osnovne škole. Djeci su uručili igre, knjige i rekvizite, a mališani su goste dočekali pjesmom, recitacijama i crtežima.
Čestitajući obitelji Deghenghi na velikom uspjehu, župan Miletić je istaknuo kako je posebno ponosan kada ljudi iz Istre svojim radom i zalaganjem postižu vrhunske rezultate.
Imala je samo 17 godina kada su je njemačke snage uhitile i odvele u pazinski Kaštel. Olga Ban, mlada antifašistica iz Zarečja kraj Pazina, strijeljana je početkom listopada 1943. godine zajedno s ocem Matom i brojnim drugim Istranima.
Kako autohtone pasmine mogu pomoći u očuvanju pašnjaka, bioraznolikosti i ruralnog krajobraza bit će jedna od glavnih tema međunarodne konferencije koja će 13. listopada okupiti znanstvenike i stručnjake iz Hrvatske i Europe.