Hrvatska pri dnu Europske unije: Samo 3,5 posto studenata dolazi iz inozemstva!

Dok europska sveučilišta privlače sve više studenata iz drugih država, Hrvatska se nalazi među članicama Europske unije s najmanjim udjelom međunarodnih studenata.

Hrvatska pri dnu Europske unije: Samo 3,5 posto studenata dolazi iz inozemstva!
foto: Goran Kovacic / PIXSELL

 

Europska sveučilišta privlače sve veći broj studenata iz inozemstva, no Hrvatska se prema njihovoj zastupljenosti nalazi gotovo na samom začelju Europske unije.

Pokazuju to najnoviji podaci Eurostata, objavljeni 17. studenoga 2026., povodom Međunarodnog dana studenata.

Prema tim podacima, tijekom 2024. godine na visokim učilištima diljem Europske unije studiralo je ukupno 1,65 milijuna studenata koji su došli iz drugih država.

Oni su činili 8,7 posto ukupnog broja studenata u EU-u.

Hrvatska je, međutim, zabilježila udio od svega 3,5 posto, znatno ispod europskog prosjeka.

Prema Eurostatovoj usporedbi, najmanji udio međunarodnih studenata u visokom obrazovanju zabilježen je u Grčkoj, gdje iznosi 2,6 posto.

Slijedi Hrvatska s 3,5 posto, dok je na trećem mjestu među državama s najmanjim udjelom Španjolska s 4,6 posto.

Hrvatska se tako nalazi među samo tri članice Europske unije u kojima je udio studenata pristiglih iz inozemstva bio manji od pet posto.

Razlika u odnosu na europski prosjek iznosi 5,2 postotna boda.

To znači da je udio međunarodnih studenata u hrvatskom visokom obrazovanju više nego dvostruko manji od prosjeka EU-a.

Luksemburg na vrhu, više od polovice studenata dolazi iz drugih država

Potpuno drukčija situacija zabilježena je u Luksemburgu.

Ondje je tijekom 2024. godine studiralo 4.305 studenata iz inozemstva, no oni su činili čak 51,5 posto ukupnog studentskog stanovništva.

Luksemburg tako prednjači među državama Europske unije prema udjelu međunarodnih studenata.

Slijedi Malta s 35,6 posto, zatim Cipar s 21,6 posto te Austrija s 20,8 posto.

Ovi rezultati pokazuju da se europske države znatno razlikuju po međunarodnoj zastupljenosti studenata na svojim visokim učilištima.

Pritom je važno naglasiti da se uspoređuju udjeli, a ne ukupni brojevi studenata, zbog čega manje države mogu imati vrlo visoke postotke iako primaju znatno manji broj studenata od velikih europskih zemalja.

Njemačka privlači najviše međunarodnih studenata

Kada se promatra njihov ukupan broj, najveća destinacija za studiranje u Europskoj uniji je Njemačka.

Tijekom 2024. ondje je studiralo 438.260 studenata iz inozemstva.

Slijedi Francuska s 284.865 međunarodnih studenata te Nizozemska sa 176.470.

Te tri države zajedno su primile čak 54,5 posto svih međunarodnih studenata u Europskoj uniji.

Riječ je o znatnoj koncentraciji studenata iz inozemstva u nekoliko vodećih europskih obrazovnih sustava.

Broj međunarodnih studenata raste iz godine u godinu

Prema Eurostatu, broj studenata koji dolaze iz inozemstva kontinuirano raste od 2016. godine, kada je započelo usporedivo prikupljanje ovih podataka.

Tada ih je na visokim učilištima EU-a bilo približno 1,2 milijuna.

Broj je 2023. premašio 1,5 milijuna, a tijekom 2024. porastao je za dodatna četiri posto.

Od ukupno 1,65 milijuna međunarodnih studenata, približno 514.590 došlo je iz drugih članica Europske unije.

Preostalih oko 1,14 milijuna pristiglo je iz država izvan Europske unije.

Što ovi podaci znače za hrvatska sveučilišta?

Hrvatski udio od 3,5 posto otvara pitanje međunarodne privlačnosti domaćeg sustava visokog obrazovanja.

Na mogućnost privlačenja studenata iz drugih država mogu utjecati dostupnost studijskih programa na stranim jezicima, međunarodna prepoznatljivost visokih učilišta, mogućnosti stipendiranja, troškovi života i uvjeti studentskog smještaja.

Međutim, Eurostatova objava ne utvrđuje koji su od tih čimbenika odgovorni za relativno nizak udio međunarodnih studenata u Hrvatskoj.

Za takve zaključke bila bi potrebna dodatna istraživanja.

Podaci su zanimljivi i za Istru, u kojoj djeluje Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, kao i druge visokoobrazovne ustanove.

Ipak, nacionalni udio od 3,5 posto ne govori koliko studenata iz inozemstva studira upravo u Puli ili ostatku Istarske županije.

Za ocjenu lokalne situacije potrebno je analizirati podatke samih visokih učilišta.

Europski cilj: Više međunarodnih obrazovnih iskustava

Međunarodna mobilnost studenata jedan je od prioriteta europske obrazovne politike.

Europska unija postavila je cilj da do 2030. godine najmanje 23 posto osoba koje završavaju visoko obrazovanje ima iskustvo obrazovne mobilnosti u inozemstvu.

Također se nastoji privući najmanje 350 tisuća studenata iz država izvan Europske unije godišnje radi stjecanja visokoškolske kvalifikacije.

Važno je pritom razlikovati studente koji dolaze u drugu državu radi stjecanja diplome od onih koji samo privremeno odlaze na razmjenu tijekom studija.

Eurostatova usporedba od 3,5 posto za Hrvatsku odnosi se na međunarodno mobilne studente u visokom obrazovanju, a ne na sve sudionike programa studentskih razmjena.

Dok europski broj međunarodnih studenata kontinuirano raste, Hrvatska se prema njihovu udjelu i dalje nalazi pri dnu Europske unije.

Najnoviji podaci zato mogu poslužiti kao polazište za raspravu o tome kako povećati međunarodnu dostupnost i privlačnost hrvatskih studijskih programa.

Google Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor