Novo Infobipovo istraživanje otkriva: Nepovezani sustavi i podaci veliki su problem za korisničko iskustvo
Uz stalni rast očekivanja korisnika, upravo postizanje zrelosti korisničkog iskustva postaje cilj vodećih globalnih brendova, pri čemu ključnu ulogu igra njihova sposobnost prilagodbe mobilnim kanalima.
IstraIN
13 Svibanj 2026 I 12:17
Foto: Dusko Marusic/Pixsell
Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip u svom Izvješću o zrelosti korisničkih iskustva Customer Experience (CX) Maturity za 2026. godinu, otkriva sve veći jaz između ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu i stvarnih rezultata korisničkog iskustva.
Izvješće Infobipa analizira što brendovi danas automatiziraju, na koji način to rade te kakav potencijal već postoji unutar njihovog tehnološkog sustava za pojednostavljenje primjene umjetne inteligencije i skaliranje rasta.
Uz stalni rast očekivanja korisnika, upravo postizanje zrelosti korisničkog iskustva postaje cilj vodećih globalnih brendova, pri čemu ključnu ulogu igra njihova sposobnost prilagodbe mobilnim kanalima.
„Naše Izvješće o zrelosti korisničkog iskustva ukazuje na prekretnicu za globalne brendove u ovoj godini. Utrka za usvajanjem agentne umjetne inteligencije već je u punom zamahu, no upravo će zrelost korisničkog iskustva biti ključna razlika između brendova spremnih za pokretanje učinkovitih AI korisničkih putovanja koja donose dugoročnu vrijednost i onih koji će imati poteškoća sa širenjem njihove primjene.
Kako bi prešli s osnovnih automatiziranih odgovora na duboka i besprijekorna korisnička iskustva, brendovi moraju prevladati dvostruke prepreke fragmentiranih sustava i povjerenja korisnika”, izjavio je Ante Pamuković, glavni direktor za prihode u Infobipu.
Infobip
Tako Infobipovo Izvješće pokazuje da iako 96 posto brendova na neki način automatizira interakcije s korisnicima, rijetki uspijevaju pružiti besprijekorno iskustvo. Samo 58 posto brendova navodi da su njihovi komunikacijski kanali u potpunosti usklađeni, a 60 posto ima centraliziranu pohranu korisničkih podataka.
No detaljniji uvidi pokazuju da samo 27 posto koristi platformu za orkestraciju, dok svega 50 posto brendova navodi da su njihovi alati u potpunosti spremni za API integraciju. To znači da se polovica brendova suočava s poteškoćama u povezivanju alata i podataka, a mnogi ne koriste jedinstvenu platformu za izgradnju doista besprijekornih iskustava.
Takva fragmentacija usporava primjenu i optimizaciju umjetne inteligencije te onemogućuje neometano korisničko iskustvo. Iako više od polovice brendova (53 posto) koristi agentnu umjetnu inteligenciju u korisničkim putovanjima, rast njezine primjene ograničavaju nepovezani podaci i nepovjerenje u tehnologiju.
Organizacije kao glavne prepreke široj implementaciji AI-ja navode povjerenje korisnika (71 posto), privatnost podataka (64 posto) i integraciju tehnološkog sustava (41 posto).
„Agentna umjetna inteligencija redefinirala je područje korisničkog iskustva zahvaljujući sposobnosti zaključivanja, planiranja i provedbe procesa kroz različite tijekove rada.
Fokus se sada pomaknuo s istraživanja potencijala tehnologije na njezinu implementaciju, što od kompanija zahtijeva prilagodbu sustava i izgradnju povjerenja korisnika”, izjavila je Elka Popova, potpredsjednica odjela Connected Work u tvrtki Frost & Sullivan.
Analiza po sektorima
Analiza zrelosti korisničkih iskustava po sektorima pokazuje da maloprodaja i telekomunikacije zajednički predvode u automatizaciji korisničkih putovanja, s 32 od ukupno 100 bodova, dok bankarski sektor slijedi vrlo blizu s rezultatom od 30 bodova.
Kada je riječ o sofisticiranosti, telekomunikacije se ističu kao najnapredniji sektor s 27 bodova, neznatno ispred maloprodaje (26 bodova), dok bankarski sektor ostvaruje 21 od 100 bodova.
U pogledu potencijala sustava, maloprodaja i telekomunikacije ponovno dijele vodeću poziciju s 59 bodova, što ukazuje na snažnu infrastrukturu koja podržava API integracije, dok bankarski sektor bilježi nešto niži rezultat od 56 bodova.
Rezultati pokazuju da sva tri sektora imaju značajan prostor za napredak, osobito kada je riječ o sofisticiranosti automatiziranih interakcija.
Pulska Arena, tuneli Zerostrasse i Kaštel postali su učionica na otvorenom za studente Sveučilišta Jurja Dobrile. Kroz projekt „Čitaj, stvaraj, dijeli!“
Četvrto izdanje manifestacije „Cabernet Sauvignon & plava riba, s ljubavlju” otvoreno je u Poreču, a nastavlja se 13. studenoga u konobi Bare u Funtani. Večeru priprema chef Deni Srdoč, uz vinsko vodstvo sommeliera Sandija Parisa.
Na rovinjskim cestama prošlog su tjedna zabilježene tri prometne nesreće, a policija je evidentirala 22 prekršaja zbog korištenja mobitela i isto toliko zbog nevezanja pojasa. Tijekom vikenda dvije su osobe ozlijeđene u prometnim nesrećama.
Ovogodišnja edukacija održava se godinu dana nakon prvog susreta u Puli. Naglasak je sada na iskustvima organizacija koje su AI asistente uvele u svakodnevni rad, kao i na praktičnim pitanjima koja se pojavljuju pri prelasku s testiranja na redovitu primjenu.
Završena je obnova sportske dvorane Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ u Labinu. Uređeni su podloga, parket i svlačionice, a projekt su zajednički financirali škola, Grad Labin i tvrtka CAREL Adriatic.
Od 1. ožujka 2027. na snagu stupaju nova pravila naplate cestarine koja će obuhvatiti i Istarski ipsilon. Vozači će prije korištenja autoceste morati osigurati prijavu vozila u sustav, a onima koji to ne učine prijete posebna naknada od 120 eura i novčana kazna do 600 eura.
Matija Jurišić u Španjolskoj je svečano primio pehar za drugi naslov europskog prvaka u brdskim autoutrkama. Na FIA-inoj dodjeli sudjelovao je i Auto klub Buzet, a oba naslova 23-godišnji Riječanin osigurao je upravo na Buzetskim danima.
Zbog oštećenja napojnih kabela dijelovi Umaga i Valice trenutačno su bez javne rasvjete ili je ona djelomično u funkciji. Grad je za sanaciju angažirao tvrtku Aurimex, koja je već započela radove.
U Rovinju je danas otvoren 13. kongres Via Vita, koji okuplja stručnjake cestovnog i željezničkog sektora. Državni tajnik Žarko Tušek najavio je skoro predstavljanje studijskih rješenja za povezivanje Istre željeznicom s ostatkom Hrvatske.
Osim mogućnosti uzgoja vlastite hrane, projekt urbanih vrtova građanima pruža priliku za boravak na otvorenom, stjecanje novih znanja, druženje i povezivanje s osobama sličnih interesa.
Od 1. siječnja 2027. minimalna studentska satnica raste na 7,06 eura neto, dok se priprema i priznavanje studentskog rada u mirovinskom sustavu. Studenti bi prema predloženom modelu mogli ostvariti povećanje buduće mirovine do šest posto, a cijena subvencioniranog obroka ostaje 86 centi.