Ravnatelji podijeljeni oko zimskih praznika: „Nemamo analize ni dokaze što je bolje za učenike“

Ponovno uvođenje drugih zimskih praznika u veljači, koje predviđa prijedlog školskog kalendara za školsku godinu 2026./2027., izazvalo je podijeljene reakcije među ravnateljima škola diljem Hrvatske.

Dok dio smatra kako razdvajanje odmora nepotrebno prekida kontinuitet nastave, drugi upozoravaju da se odluke donose bez ozbiljnih analiza i prekasno za kvalitetno planiranje školske godine.

Podsjetimo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je prijedlog prema kojem bi učenici ponovno imali dva dijela zimskih praznika, model koji je ove školske godine bio ukinut.

Predsjednica udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević poručila je kako će njihova udruga tijekom javnog savjetovanja zatražiti da se zimski praznici ponovno objedine u jedan termin.

„Nema apsolutno nikakve potrebe da se to razbija. Djeca se taman priviknu i krenu učiti, a onda opet dolaze praznici“, rekla je Mirosavljević.

Dodala je kako su osnovne škole i prošle godine tražile objedinjene zimske praznike te da im sadašnje rješenje s dva dijela ne odgovara.„Sve ostalo je u redu, ali tražit ćemo da se vrati model kakav je bio ove godine, s jednim dijelom zimskih praznika“, kazala je.

Komentar smo potražili i među istarskim ravnateljima, a ravnatelj Osnovne škole Vladimira Nazora Rovinj, Bojan Burić, smatra kako je teško jednoznačno odgovoriti jesu li praznici u veljači dobri ili loši.

„Jesu li praznici u veljači dobri ili loši – na to je zapravo vrlo teško dati odgovor. Razlog je taj što niti nadležno Ministarstvo, a ni bilo koja druga institucija, nije napravila ozbiljnu analizu takve raspodjele učeničkih praznika i njezina utjecaja na kvalitetu nastave“, rekao je Burić.

Postoje samo dojmovi – a oni se razlikuju

Ističe kako različiti obrazovni sustavi koriste različite modele rasporeda praznika, no upozorava da u Hrvatskoj ne postoje konkretni podaci koji bi pokazali kakav učinak pojedini modeli imaju na učenike i nastavni proces.

„Postoje različiti modeli – neki sustavi imaju više kraćih praznika tijekom godine, dok drugi imaju rjeđe, ali dulje odmore. Je li ovo naše dobro ili loše – ne znamo. Nemamo dokaze, nemamo analizu, nemamo procjenu učinka.

Postoje samo dojmovi – a oni se razlikuju od učitelja do učitelja, od učenika do učenika, od roditelja do roditelja. Bez konkretnih podataka ne možemo znati što doista koristi nastavnom procesu, a što ne“, naglasio je.

Foto: Rovinj FM

Dodao je kako problem vidi i u načinu donošenja odluka o školskom kalendaru.

„Ovogodišnji prijedlog odluke dolazi gotovo dva mjeseca kasnije od uobičajenog termina. Također, do prije nekoliko dana nitko nije znao kako će izgledati raspored nastavnih dana – hoće li praznici biti prije ili poslije Uskrsa, hoće li učenici na skijanje, kako to voli reći Ministarstvo, u siječnju ili veljači“, rekao je Burić.

Podsjetio je i na prošlogodišnju situaciju kada je kalendar, nakon provedenog javnog savjetovanja i objave u Narodnim novinama, naknadno promijenjen.

„Osjećaju nestabilnosti doprinosi i prošlogodišnja situacija, kada je kalendar, koji je prošao javno savjetovanje i bio službeno objavljen u Narodnim novinama, iznenada promijenjen“, upozorio je.

Na kraju je naglasio kako je riječ tek o prijedlogu te pozvao sve zainteresirane da se uključe u javno savjetovanje.

„Važno je naglasiti da je ovo za sada samo prijedlog kalendara. Zato pozivam sve zainteresirane – učitelje, nastavnike, učenike i njihove roditelje – da se uključe u e-savjetovanje, da daju svoje prijedloge i iznesu svoje mišljenje“, zaključio je ravnatelj rovinjske škole.