Turista ima, ali...

Brojke više nisu dovoljne: Turista ima, ali novca je sve manje

Turistička sezona u Istri ove je godine počela neuobičajeno. Dok jedni govore o odličnoj predsezoni, drugi upozoravaju da je lipanj donio osjetno usporavanje. Gostiju ima, ali dojam na terenu nije isti kao prethodnih godina. Upravo zato mnogi koji žive od turizma ovu sezonu opisuju jednom riječju – čudna.

Već godinama u hrvatskom turizmu slušamo kako više nije cilj rušiti rekorde u dolascima i noćenjima, nego povećati kvalitetu ponude i potrošnju po gostu. No kada se sezona zakotrlja, u prvi plan ponovno dolaze statistike.

Svakodnevno se uspoređuju brojke s prošlom godinom, bilježe postoci rasta ili pada i na temelju njih izvlače zaključci o uspješnosti sezone.

No brojke sve manje govore o stvarnom stanju.

Da je predsezona bila vrlo dobra potvrđuju i službeni podaci. U svibnju je Istarska županija ostvarila 2,3 milijuna noćenja, odnosno čak 34,1 posto svih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na isti mjesec prošle godine, broj noćenja porastao je za 26,1 posto.

Na rezultat je značajno utjecao i blagdan Tijelova, koji je ove godine kalendarski pogodovao duljim boravcima i produženim vikendima.

No već lipanj donosi drukčiju sliku. Prema prvim podacima, Hrvatsku je posjetilo sedam posto manje turista nego u lipnju prošle godine, a ostvareno je i šest posto manje noćenja. Iako će konačne analize dati potpuniju sliku, pad je bio dovoljan da otvori pitanje u kojem smjeru ide ovogodišnja sezona.

Međutim, ono što se najčešće može čuti među iznajmljivačima, ugostiteljima i trgovcima nije vezano uz broj dolazaka. Gotovo svi ponavljaju istu rečenicu – gosti troše manje.

Razlozi su brojni. Inflacija i rast troškova života pogodili su cijelu Europu, pa turisti prije putovanja pažljivije planiraju budžet. Sve češće biraju apartmanski smještaj, hranu kupuju u supermarketima, sami pripremaju obroke i manje troše u restoranima.

Foto: Pexels

Dovoljno je proći parkiralištima velikih trgovačkih centara da bi se vidjelo koliko je automobila stranih registracija i kolika su kolica puna namirnica.

To ne znači da gosti ne žele potrošiti, nego da puno pažljivije odlučuju gdje će ostaviti svoj novac. Sve više uspoređuju cijene, traže vrijednost za novac i očekuju kvalitetnu uslugu. U takvim okolnostima više nije dovoljno osloniti se na činjenicu da je Istra poželjna destinacija.

Sve češće se postavlja pitanje tko je stvarni dobitnik ovakvog modela turizma. Ako turisti najveći dio potrošnje ostvaruju u trgovačkim lancima, a manje u restoranima, lokalnim trgovinama i kod proizvođača, tada korist za lokalno gospodarstvo nije jednaka kao prije nekoliko godina.

Zbog toga će ovogodišnja sezona vjerojatno biti jedna od onih koje će se manje pamtiti po rekordima, a više po promjeni navika gostiju. Hrvatski turizam očito ulazi u novu fazu u kojoj više neće biti dovoljno brojati dolaske i noćenja.

Pravo pitanje postaje koliko gost ostavlja lokalnoj zajednici, a upravo će odgovor na to pitanje pokazati koliko je turizam doista uspješan.