Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene na domaćem tržištu u srpnju su u odnosu na lipanj pale 0,1 posto, dok su u usporedbi sa srpnjem 2025. bile više 5,6 posto.
Na nedomaćem tržištu cijene su u odnosu na prethodni mjesec pale 0,4 posto, dok su na godišnjoj razini porasle 3,9 posto.
Najizraženiji godišnji rast zabilježen je kod energije. Na ukupnom tržištu cijene energije bile su 14,7 posto više nego u srpnju prošle godine. Na domaćem tržištu porasle su 12,2 posto, dok su na nedomaćem tržištu bile više čak 37,6 posto.
Što se događalo u pojedinim skupinama
U odnosu na lipanj, na ukupnom tržištu porasle su cijene intermedijarnih proizvoda, i to 0,2 posto. Istodobno su pale cijene energije za 0,7 posto, kapitalnih proizvoda za 0,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto te netrajnih proizvoda za 0,1 posto.
Na godišnjoj razini, osim energije, porasle su i cijene intermedijarnih proizvoda za 2,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,9 posto te kapitalnih proizvoda za 0,7 posto. Cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju pale su 0,1 posto.
U prerađivačkoj industriji proizvođačke cijene u srpnju su bile 4,3 posto više nego godinu ranije, dok je rudarstvo i vađenje zabilježilo rast od 13,9 posto.
Pad cijena ne znači odmah i jeftinije proizvode
Indeks proizvođačkih cijena pokazuje kako se mijenjaju cijene proizvoda koje proizvođači prodaju na domaćem i inozemnom tržištu.
On nije isto što i indeks potrošačkih cijena, pa mjesečni pad proizvođačkih cijena ne znači nužno da će građani odmah plaćati manje u trgovinama.
DZS navodi da je riječ o važnom pokazatelju poslovnog ciklusa koji može upozoriti na buduća inflatorna kretanja prije nego što se ona odraze na krajnje potrošače.