Mobitel s osam, profil s deset: Jesu li djeca ovisna ili su aplikacije tako dizajnirane?

Jesmo li postali ovisni o društvenim mrežama zato što nemamo dovoljno samokontrole ili su aplikacije pažljivo oblikovane kako ih ne bismo prestali koristiti?

To se pitanje nalazi u središtu velikog suđenja Meti, kompaniji koja upravlja Facebookom i Instagramom. Tuži je 29 američkih saveznih država, tvrdeći da je platforme namjerno dizajnirala kako bi što dulje zadržavale djecu i tinejdžere, prikupljale njihove podatke i povećavale zaradu, piše Reuters.

Meta odbacuje optužbe. Njezin odvjetnik tvrdi da istraživanja nisu dokazala jasnu uzročno-posljedičnu vezu između korištenja društvenih mreža i narušenog mentalnog zdravlja mladih.

To, međutim, ne znači da problema nema. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, udio adolescenata s problematičnim obrascima korištenja društvenih mreža porastao je sa sedam posto 2018. na 11 posto 2022. godine. Među djevojčicama je iznosio 13, a među dječacima devet posto.

Problematična uporaba pritom ne znači samo dugo gledanje u ekran. Ona uključuje gubitak kontrole, zanemarivanje drugih aktivnosti i negativne posljedice u svakodnevnom životu.

U Hrvatskoj prvi mobitel dobivaju s osam godina

Rasprava o odgovornosti društvenih mreža nije udaljena od Hrvatske. Nacionalno istraživanje deSHAME 3, provedeno među 1.727 učenika viših razreda osnovnih škola, pokazalo je da djeca prvi mobitel u prosjeku dobivaju s osam, a profil na društvenim mrežama otvaraju s deset godina.

Najmanje polovica učenika tako već do kraja četvrtog razreda ima aktivan profil. Čak 13,2 posto osnovnoškolaca na internetu provodi više od sedam sati dnevno, a 23,5 posto ima potpuno javan profil.

Svaki treći učenik barem jednom mjesečno doživi neki oblik nasilja na internetu, dok svaki četvrti priznaje da se i sam nasilno ponaša online, pokazuju rezultati istraživanja.

Anketa koju prenosi UNICEF Hrvatska pokazala je i da svaka druga mlada osoba na društvenim mrežama provodi više od tri sata dnevno. Svaki treći učenik ili student zbog sadržaja na mrežama osjećao je stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja.

Odgovornost se ne može prebaciti samo na djecu

Istodobno, istraživanje Ipsosa iz 2025. pokazalo je da 62,3 posto mladih između 16 i 25 godina nije imalo priliku učiti o medijskoj pismenosti. Njih 68,4 posto smatra da bi ona trebala imati važnije mjesto u školskim programima.

Djeci, dakle, dajemo uređaje godinama prije nego što ih sustavno naučimo kako se zaštititi od algoritama, štetnih sadržaja i poslovnih modela koji se bore za njihovu pozornost.

Beskonačno pomicanje sadržaja, automatsko pokretanje videozapisa, obavijesti i brojanje oznaka „sviđa mi se“ nisu nastali slučajno. Njihova je svrha zadržati korisnika.

Američke države zato od Mete traže promjene upravo tih značajki, vremenska ograničenja za mlađe korisnike i strožu kontrolu pristupa djece mlađe od 13 godina.

Sud će tek odlučiti je li Meta prekršila zakon. No hrvatske brojke već otvaraju drugo pitanje: koliko je pošteno očekivati da se djeca sama obrane od proizvoda čiji uspjeh ovisi o tome da ih što teže odlože?

Izvori: Reuters – Meta rejects claims it sought to hook children to Facebook, Instagram, WHO – Teens, screens and mental health, UNICEF Hrvatska – Društvene mreže i mentalno zdravlje adolescenata, Medijska pismenost – rezultati istraživanja deSHAME 3,UNICEF i AEM – istraživanje o medijskoj pismenosti mladih