Dižete kredit ili kupujete na rate? Od 20. studenoga vrijede nova pravila, evo što morate znati

Kredit za stan, automobil ili neku veću kupnju, odlazak u minus, ali i kupnja mobitela ili drugog proizvoda na rate – od 20. studenoga na hrvatskom tržištu potrošačkog kreditiranja vrijedit će nova pravila.

Novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi promjene u procjeni kreditne sposobnosti, informiranju građana i nadzoru vjerovnika, a cilj je prije svega spriječiti prekomjerno zaduživanje i povećati zaštitu potrošača.

No što to konkretno znači za prosječnog građanina? Hoće li kredit biti teže dobiti i hoće li se kreditna sposobnost provjeravati svaki put kada nešto poželimo kupiti na rate?

Iz Ministarstva financija poručuju – promjene neće biti toliko dramatične kako se na prvi pogled može činiti.

Kod bankovnih kredita ne očekuju se velike promjene

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić objasnila je za HRT da se velik dio pravila koja donosi novi zakon već primjenjuje.

Posebno se to odnosi na banke, koje kreditnu sposobnost klijenata provjeravaju i danas.

„Neće sve biti strogo i dramatično kako je najavljeno jer se najveći dio odredbi već primjenjuje. Kod procjene kreditne sposobnosti koju provode banke ne bi trebalo doći do značajnijih promjena“, kazala je Zorić.

Drugim riječima, građanin koji nakon 20. studenoga ode u banku po kredit neće se susresti s potpuno novim sustavom provjere. Banke i sada prije odobravanja kredita analiziraju mogućnost klijenta da ga uredno otplaćuje.

Veća promjena kod kupnje izravno na rate

Puno zanimljivija novost odnosi se na situacije u kojima trgovac ili teleoperater sam nastupa kao vjerovnik i građaninu omogućuje da proizvod plati u obrocima.

U takvim će slučajevima biti uvedena procjena kreditne sposobnosti kupca.

To se, primjerice, može odnositi na kupnju proizvoda kod trgovca koji kupcu izravno omogućuje plaćanje na rate, bez klasičnog kreditiranja preko banke.

Svrha provjere je utvrditi može li potrošač preuzetu financijsku obvezu doista podmirivati bez ulaska u prekomjernu zaduženost.

A što je s kupnjom na rate karticom?

Tu je važna razlika koja bi mogla ukloniti dosta nedoumica.

Kod klasične kupnje na rate putem kartica nema promjena, naglasila je Zorić.

Dakle, nove obveze koje se uvode trgovcima kao vjerovnicima ne znače da će svaka kupnja na nekoliko rata kreditnom karticom automatski zahtijevati novu provjeru kreditne sposobnosti na blagajni.

To je jedna od ključnih razlika novog sustava: nije isto kada obročnu otplatu omogućuje kartični odnosno bankovni sustav i kada sam trgovac potrošaču daje mogućnost odgođenog ili obročnog plaćanja te time nastupa kao vjerovnik.

Nova pravila obuhvaćaju širi krug kreditiranja

Novi zakon objedinjuje dosadašnja pravila o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europsku Direktivu o potrošačkim kreditima, poznatu kao CCD2.

Jedan od razloga promjena jest činjenica da se način zaduživanja građana posljednjih godina značajno promijenio. Uz tradicionalne bankovne kredite pojavili su se digitalni krediti, različiti oblici odgođenog plaćanja te modeli „kupi sada, plati kasnije“, zbog čega se europska pravila šire i na oblike kreditiranja koji ranije nisu bili obuhvaćeni na isti način.

Građani dobivaju i dodatnu zaštitu

Promjene nisu usmjerene samo na provjeravanje građana prije zaduživanja.

Novi sustav donosi i stroža pravila informiranja i oglašavanja, a svrha zakona je da građanin prije sklapanja ugovora jasnije zna koliki financijski teret preuzima.

Jedna od važnijih promjena u novom zakonskom okviru jest i jača zaštita od kreditiranja koje potrošač nije izričito zatražio. Prema novim pravilima, kredit se ne bi smio odobravati bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača, što se odnosi i na prakse poput jednostranog povećavanja određenih kreditnih limita.

Što je onda najvažnije zapamtiti?

Za građane koji odlaze u banku po klasični kredit 20. studenoga neće nastupiti potpuni zaokret u načinu provjere kreditne sposobnosti, jer banke velik dio takvih provjera već provode.

Bitnija promjena dolazi tamo gdje se kreditiranje dosad možda nije ni doživljavalo kao klasičan kredit – primjerice kod određenih oblika izravne kupnje na rate kod trgovaca i teleoperatera.

Upravo će oni, kada sami nastupaju kao vjerovnici, morati voditi računa o tome može li kupac financijsku obvezu koju preuzima doista i podmirivati. Klasična obročna kupnja putem kartica pritom ostaje izvan te konkretne promjene.

Novi Zakon stupa na snagu 20. studenoga, a prvenstveno će se primjenjivati na ugovore sklopljene nakon njegova stupanja na snagu. Za postojeće kredite u pravilu će se i dalje primjenjivati propisi koji su vrijedili u trenutku njihova sklapanja, uz pojedine zakonom propisane iznimke.