Koliko zapravo košta kilogram istarskih maslina? Zbog suše trošak može skočiti iznad jednog eura

Koliko zapravo košta proizvesti kilogram maslina? Pitanje je to koje pred ovogodišnju berbu postaje posebno zanimljivo nakon ljeta obilježenog visokim temperaturama i nedostatkom vode.

Odgovor je pokušala dati dr. sc. Ana Čehić s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, koja je u sklopu projekta InOli napravila modelnu usporedbu dvaju maslinika površine jednog hektara u uvjetima zapadne Istre – jednog bez navodnjavanja i drugog s automatiziranim sustavom kap na kap.

Računica pokazuje da trošak proizvodnje kilograma maslina može iznositi od oko 66 centi do više od jednog eura, ponajprije ovisno o ostvarenom prinosu.

U modelu se polazi od maslinika s 250 stabala u punom rodu, a u računicu ulaze rezidba, održavanje tla, gnojidba i folijarna prihrana, zaštita, korištenje mehanizacije, berba te ostali troškovi i amortizacija.

I vlastiti rad maslinara ima cijenu

U izračun je uključen i trošak koji se, kako upozoravaju iz Instituta, u praksi često zanemaruje – vlastiti rad maslinara.

Vrijednost radnog sata u modelu postavljena je na 12 eura.

„Trošak vlastitog rada proizvođači često ne uključuju u izračun troškova proizvodnje, osobito kada većinu radnih operacija obavljaju sami ili uz pomoć članova obitelji. Međutim, rad ima svoju ekonomsku vrijednost i predstavlja važnu stavku ukupnih troškova proizvodnje. Njegovim izostavljanjem može se značajno podcijeniti stvarna cijena koštanja proizvoda“, navodi Čehić u analizi.

Berba je najveći pojedinačni trošak

Kod maslinika bez navodnjavanja ukupni godišnji trošak proizvodnje prema ovom modelu iznosi 3.764 eura po hektaru.

Uz pretpostavljeni prinos od pet tona, odnosno prosječno 20 kilograma po stablu, proizvodnja kilograma maslina stoji približno 75 centi.

Najveća pojedinačna stavka je berba, koja odnosi 1.244 eura po hektaru. Rezidba i usitnjavanje rezidbenih ostataka stoje 635 eura, održavanje tla 390 eura, gnojidba i folijarna prihrana 395 eura, zaštita 450 eura, dok je za ostale troškove i amortizaciju izračunato još 650 eura.

Kod maslinika s automatiziranim sustavom kap na kap ukupni godišnji trošak raste na 4.967 eura po hektaru.

Samo navodnjavanje stoji 877 eura, no ključna razlika nastaje u prinosu.

Za navodnjavani maslinik pretpostavljen je urod od 7,5 tona po hektaru, odnosno 30 kilograma po stablu. Zbog većeg uroda, unatoč većim ukupnim troškovima, proizvodnja kilograma maslina na kraju stoji manje – oko 66 centi.

A što ako zbog suše urod padne na tri tone?

Tu ovogodišnja suša postaje posebno važna.

Pet tona po hektaru u nenavodnjavanom masliniku nije prognoza ovogodišnjeg uroda, već pretpostavka korištena u ekonomskoj simulaciji. Stvarni rezultati bit će poznati tek nakon berbe.

No svaki ozbiljniji pad prinosa brzo mijenja računicu.

Ako bi nenavodnjavani maslinik umjesto pet tona dao 4,5 tona po hektaru, proizvodnja kilograma maslina stajala bi oko 82 centa. Uz četiri tone trošak bi bio oko 93 centa, dok bi kod prinosa od 3,5 tona već prešao jedan euro i iznosio približno 1,06 eura po kilogramu.

Ako bi urod pao na samo tri tone po hektaru, trošak proizvodnje kilograma maslina popeo bi se na oko 1,23 eura.

Razlog je jednostavan – velik dio troškova postoji bez obzira na količinu maslina koja će na kraju biti ubrana.

„Značajan dio troškova maslinika, poput rezidbe, održavanja tla, gnojidbe, zaštite, amortizacije mehanizacije i drugih zahvata, nastaje neovisno o konačno ostvarenoj količini ploda. Ako prinos zbog suše značajno padne, sličan godišnji trošak raspoređuje se na manju količinu proizvoda, čime cijena koštanja jednog kilograma maslina raste“, ističe Čehić.

Trošak proizvodnje nije isto što i cijena na tržištu

Važno je naglasiti da navedeni iznosi nisu procjena cijene po kojoj će se masline prodavati tijekom ovogodišnje berbe.

Riječ je isključivo o modelnom izračunu troška proizvodnje.

Tržišna cijena tek će se formirati, a na nju će utjecati ukupna količina uroda, zdravstveno stanje ploda, sorta, stupanj zrelosti, očekivani randman i kvaliteta ulja koje se može dobiti, kao i odnos ponude i potražnje.

Ako maslinar bez navodnjavanja ostvari pet tona po hektaru, prema ovom modelu samo proizvodnja kilograma ploda stoji oko 75 centi. Ako zbog suše prinos završi na tri tone, trošak raste na 1,23 eura.

U taj iznos nije uključena zarada proizvođača.

Kolika će stvarna razlika između navodnjavanih i nenavodnjavanih istarskih maslinika biti ove godine, pokazat će tek berba.

Projekt InOli upravo zato prati stvarne prinose u navodnjavanim i nenavodnjavanim nasadima, potrošnju vode i energije, troškove proizvodnje, randmane i kvalitetu dobivenog ulja. Cilj je preciznije utvrditi koliko se navodnjavanje u stvarnim proizvodnim uvjetima ekonomski isplati i koliko može pomoći maslinarima u ublažavanju posljedica klimatskih ekstrema.