Grbin: „Žao mi je zbog Kaštijuna, stvari nisu pošle kako su trebale”

U Spomen domu u Pazinu i dalje traje zajednička tematska sjednica Skupštine Istarske županije i Gradskog vijeća Grada Pule, posvećena problematici Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Nakon izlaganja predstavnika centra, za govornicu su stali ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović, pulski gradonačelnik Peđa Grbin i istarski župan Boris Miletić.

U središtu rasprave našli su se neugodni mirisi, njihov utjecaj na kvalitetu života stanovnika okolnih naselja, ali i pitanje budućnosti Kaštijuna.

Stojanović: Neugodni mirisi jedini su problem koji se potvrđuje iz godine u godinu

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović predstavio je rezultate petogodišnjeg programa praćenja utjecaja Kaštijuna na okoliš, s posebnim naglaskom na kvalitetu zraka, podzemne vode, tlo i širenje neugodnih mirisa.

Podsjetio je kako je sustavnije praćenje započelo 2020. godine, nakon prvih pritužbi stanovnika okolnih naselja, pri čemu je korištena metodologija razvijena u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, koji se suočavao sa sličnim problemima na području centra Marišćina.

U sklopu biološkog monitoringa provedeno je i istraživanje na 50 osoba s područja Kaštijuna, u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Prema tadašnjim rezultatima, nisu utvrđena odstupanja koja bi se mogla izravno povezati s promatranim okolišnim čimbenicima.

Govoreći o praćenju podzemnih voda, Stojanović je istaknuo kako su na pojedinim mjernim lokacijama zabilježene povišene koncentracije amonija, dok su dodatna ispitivanja pokazala i povećane koncentracije određenih teških metala.

Kada je riječ o kvaliteti zraka, naveo je kako je tijekom promatranog razdoblja 2022. godine zabilježena druga kategorija kvalitete zraka zbog lebdećih čestica PM10, što je povezao s izvođenjem građevinskih radova i podizanjem prašine.

Posebno se osvrnuo na ovogodišnje rezultate mjerenja sumporovodika, odnosno H2S-a, koji je jedan od pokazatelja povezanih s pojavom neugodnih mirisa.

Foto: IstraIN

Prema njegovim riječima, tijekom 2026. godine zabilježeno je 21 prekoračenje dnevne granične vrijednosti, dok je dopušteno 24 takva prekoračenja godišnje. Kao mogući uzrok povećanih koncentracija naveo je probleme povezane s radom biofiltra.

Najveći problem, međutim, ostaju neugodni mirisi, čije je širenje potvrđeno tijekom svih pet godina praćenja.

„To je jedini pokazatelj koji je u svakom godišnjem monitoringu bio pozitivan, odnosno kod kojeg smo imali dokazano širenje neugodnih mirisa na mjernim lokacijama”, istaknuo je Stojanović.

Pojasnio je kako se olfaktometrijska mjerenja provode na 14 lokacija, od kojih su dvije unutar samog centra, a ostale u okolnim naseljima.

Rezultati pokazuju da su neugodnim mirisima najviše izloženi stanovnici Munića, Banjola i Vinkurana, osobito kada pušu vjetrovi iz istočnog i sjeveroistočnog smjera. Pri određenim smjerovima vjetra neugodni mirisi šire se i prema Valdebeku te drugim okolnim područjima.

Grbin: Ispričavam se građanima, Kaštijun je negativno utjecao na kvalitetu njihova života

Posebno zapaženo bilo je izlaganje pulskog gradonačelnika Peđe Grbina, koji je otvoreno priznao da Kaštijun nije ispunio očekivanja te se ispričao građanima zbog problema s kojima se godinama suočavaju.

„Ono što je činjenica od koje ne možemo i ne smijemo pobjeći jest da je izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun negativno utjecala na kvalitetu života ljudi koji se nalaze u blizini tog centra. I to treba reći”, poručio je Grbin.

Podsjetio je kako su građani svojedobno uvjeravani da će izgradnjom novog centra stanje biti znatno bolje nego na starom odlagalištu.

„Napravit ću nešto što mnogi političari nisu htjeli i ispričat ću se, pa i zbog svoje uloge, koliko god ona bila mala. I sam sam, uvjeren od stručnjaka, nekim ljudima govorio da će nakon izgradnje centra sve biti bolje nego što je bilo sa starim Kaštijunom. Na kraju imamo to što imamo. Zato mi je iskreno žao i ispričavam se u svoje ime, ali i u ime Grada Pule, jer stvari nisu pošle kako su trebale”, rekao je Grbin.

„Imamo maksimalno tri godine da odredimo novu lokaciju”

Govoreći o zahtjevima građanskih inicijativa za zatvaranje Kaštijuna, Grbin je naglasio kako se takvoj mogućnosti ne protivi, ali upozorio da zatvaranje zahtijeva odgovore na niz ključnih pitanja.

„Osobno, niti kao gradonačelnik, nisam protiv zatvaranja Kaštijuna. Dapače, možda bi mi život bio i lakši da se to dogodi. Ali ne možemo samo doći i reći da će se zatvoriti. Moramo odgovoriti gdje će se odvoziti otpad, gdje će biti novi centar i koliko će sve to koštati”, istaknuo je.

Posebno je naglasio kako trošak eventualnog zatvaranja ne smije pasti isključivo na građane Pule, budući da se na Kaštijunu zbrinjava otpad iz cijele Istre.

Prema njegovim riječima, u financiranju takvog rješenja morale bi sudjelovati sve jedinice lokalne samouprave, Istarska županija, ali i država.

Grbin je pritom iznio i podatak koji bi mogao biti presudan za budućnost gospodarenja otpadom u Istri.

Naime, prema njegovim riječima, postojeći kapaciteti Kaštijuna mogli bi se koristiti još najviše 13 godina, dok priprema i izgradnja novog centra može potrajati desetak godina.

„To znači da nama u ovom trenutku ostaju maksimalno tri godine da odredimo novu lokaciju za centar za gospodarenje otpadom na razini Istarske županije. Tri godine”, upozorio je Grbin.

Jasno je poručio i kako se protivi širenju postojećeg centra na sadašnjoj lokaciji.

„Ne mogu zamisliti da bi itko od građana Pule, Medulina i Ližnjana bio spreman prihvatiti širenje centra za gospodarenje otpadom na postojećoj lokaciji. To će biti i moj stav kao gradonačelnika”, naglasio je.

U tom kontekstu doveo je u pitanje i opravdanost izgradnje postrojenja za biostabilizaciju na Kaštijunu, s obzirom na visoku cijenu i činjenicu da bi njegova realizacija, prema optimističnim procjenama, mogla trajati šest godina.

Zbrinjavanje nagomilanog otpada koštat će 14 milijuna eura

Pulski gradonačelnik osvrnuo se i na financijske posljedice dosadašnjeg upravljanja Kaštijunom.

Prema njegovim riječima, troškovi zbrinjavanja viškova otpada tijekom 2024. i 2025. godine iznosili su između 1,2 i 1,3 milijuna eura godišnje, dok su ove godine smanjeni na približno 120 tisuća eura.

„Zbog takvog raspolaganja viškovima u prethodne dvije godine izgubljeno je više od dva milijuna eura. To je šteta koja je nastala”, ustvrdio je Grbin.

Još veći financijski izazov predstavlja zbrinjavanje ranije nagomilanih bala goriva iz otpada.

„Idemo prema 50 tisuća tona otpada koje smo tamo zatekli. Cijena zbrinjavanja toga bit će 14 milijuna eura. Taj novac morat ćemo osigurati”, rekao je.

Upozorio je kako će se ti troškovi u konačnici odraziti na građane, zbog čega je nužno odgovornije upravljanje sustavom.

Najavio je i konkretne poteze Grada Pule. Plan je do kraja godine smeđim spremnicima za odvojeno prikupljanje biootpada obuhvatiti 60 posto stanovništva, dok će se novim prostornim planom predvidjeti lokacija za gradsku kompostanu.

Također je potvrdio da se sušara za mulj, namijenjena ponajprije potrebama aglomeracije Pula-Sjever, neće graditi na području Kaštijuna, već će se za nju predvidjeti druga lokacija.

Kaštijun nije nastao odlukom pojedinca, već kao dio državne strategije!

Istarski župan Boris Miletić u svojem se izlaganju osvrnuo na povijest Kaštijuna, razloge njegove izgradnje i okolnosti u kojima je centar počeo s radom.

Podsjetio je kako je staro odlagalište Kaštijun otvoreno još 1967. godine te je tijekom 51 godine na njemu odloženo približno 1,3 milijuna tona otpada.

Staro odlagalište zatvoreno je 2018. godine, nakon čega je provedena sanacija za koju je Grad Pula izdvojio oko 28 milijuna kuna.

Miletić je naglasio kako je izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom proizašla iz državne strategije i obveza koje je Hrvatska preuzela u procesu pristupanja Europskoj uniji.

„Županijski centri za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj nisu bili opcija, nego potreba i zakonska obveza”, poručio je.

IstraIN

Dodao je kako je na području Istarske županije svojedobno razmatrano sedam mogućih lokacija te da je postojeća lokacija Kaštijuna odabrana na temelju stručnih analiza.

Prema njegovim riječima, oko 76 posto sredstava za izgradnju centra osigurano je iz europskih fondova, dok je izgradnju i nadzor vodio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Miletić: Količine otpada i turistički promet znatno su porasli

Govoreći o problemima u radu centra, župan je upozorio kako je Kaštijun projektiran na temelju podataka o količinama otpada iz 2009. i 2010. godine.

Njegov godišnji kapacitet određen je na 90 tisuća tona, uz nazivni dnevni kapacitet od 320 tona i maksimalno dnevno opterećenje od 390 tona.

Međutim, u međuvremenu je znatno porastao turistički promet, a time i količina otpada.

„Istarska županija 2010. godine ostvarila je 17 milijuna noćenja, a 2025. godine više od 30 milijuna. To je 13 milijuna noćenja više”, istaknuo je Miletić, upozorivši kako takav rast predstavlja dodatno opterećenje za sustav.

Osvrnuo se i na učestale promjene uprave Kaštijuna te odnose među suvlasnicima, naglasivši kako je Istarska županija, koja ima 49 posto vlasničkog udjela, u pojedinim odlukama bila preglasana.

„Kaštijun ne treba smrdjeti, ali zatvaranje ima svoju cijenu”

Miletić je poručio kako su danas poznati glavni izvori neugodnih mirisa te da postoje tehnološka rješenja kojima se problem može ublažiti.

Kao ključne izvore naveo je skladišteno gorivo iz otpada, postrojenje za mehaničko-biološku obradu te odlagališnu plohu.

Smatra kako bi odvoz nagomilanih bala, poboljšanje sustava podtlaka i biofiltracije te kvalitetnije prekrivanje odlagališne plohe trebali znatno smanjiti širenje neugodnih mirisa.

Pritom je naglasio važnost suradnje svih istarskih gradova, općina i komunalnih društava, osobito kada je riječ o odvajanju biootpada.

„Kaštijun bi trebao biti ono za što je projektiran, a to je centar koji gospodari otpadom, a ne smrdi”, poručio je.

Govoreći o zahtjevima za zatvaranje centra, upozorio je kako bi takva odluka mogla imati ozbiljne financijske posljedice.

„Kaštijun nije Biblija. Ali treba jasno reći koje su posljedice njegova zatvaranja. Je li netko spreman preuzeti odgovornost i reći građanima da će im računi za odvoz otpada biti 100 ili 200 eura mjesečno?”, upitao je Miletić, navodeći te iznose kao upozorenje na moguće troškove, a ne kao izračun budućih računa.

Na kraju je poručio kako je spreman podržati zatvaranje Kaštijuna ako takvu odluku donese Grad Pula kao većinski vlasnik.

Rasprava na zajedničkoj sjednici u Pazinu se nastavlja, a pitanje budućnosti Kaštijuna, pronalaska nove lokacije i smanjenja negativnog utjecaja centra na stanovnike okolnih naselja ostaje jedno od ključnih pitanja gospodarenja otpadom u Istri.