Žene od 2027. godine kasnije u mirovinu: Evo koliko će godina i staža trebati imati!
Od 1. siječnja 2027. godine mijenjaju se uvjeti za odlazak žena u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Dobna granica povećava se za tri mjeseca, a za prijevremeno umirovljenje rastu i uvjeti potrebnog staža.
Žene koje planiraju odlazak u mirovinu tijekom sljedeće godine morat će računati na nešto strože uvjete nego danas.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), od 1. siječnja 2027. godine dobna granica za odlazak žena u starosnu mirovinu povećava se za tri mjeseca, kako prenosi Index.hr.
Isplata mirovina za listopad počinje u petak, 6. studenoga, objavio je HZMO. Umirovljenike u prosincu očekuje i godišnji dodatak, a njegov iznos ovisit će o godinama mirovinskog staža. Donosimo detalje o isplati i iznosima koje korisnici mogu očekivati.
11:55Prije 20 h03.11.2026
Riječ je o nastavku postupnog izjednačavanja uvjeta za umirovljenje žena i muškaraca, koje bi trebalo biti dovršeno 2030. godine.
Za ostvarivanje prava na redovitu starosnu mirovinu žene će u 2027. godini morati imati najmanje 64 godine i tri mjeseca života te 15 godina mirovinskog staža.
U 2026. godini uvjet je 64 godine života i najmanje 15 godina staža, što znači da se od početka sljedeće godine dobna granica povećava za tri mjeseca.
Promjene se odnose i na prijevremenu starosnu mirovinu.
Žene će tijekom 2027. pravo na prijevremenu mirovinu moći ostvariti s najmanje 59 godina i tri mjeseca života te 34 godine i tri mjeseca mirovinskog staža.
U odnosu na ovu godinu, oba uvjeta povećavaju se za tri mjeseca.
Kada će se uvjeti za žene i muškarce izjednačiti?
Dobna granica za žene nastavit će se postupno povećavati i sljedećih godina.
U 2028. za redovitu starosnu mirovinu bit će potrebno 64 godine i šest mjeseci života, a u 2029. godini 64 godine i devet mjeseci.
Od 1. siječnja 2030. uvjeti će biti jednaki za žene i muškarce.
Tada će za redovitu starosnu mirovinu biti potrebno najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, dok će za prijevremenu mirovinu vrijediti uvjet od 60 godina života i 35 godina staža.
Koliko se umanjuje prijevremena mirovina?
Odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu može značiti i manji početni iznos mirovine.
Prema važećim pravilima, mirovina se umanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na propisanu dob za redovitu starosnu mirovinu.
To znači umanjenje od 2,4 posto za godinu dana ranijeg umirovljenja, odnosno najviše 12 posto za pet godina.
Međutim, od početka 2026. godine umanjenje se ukida nakon što korisnik prijevremene mirovine navrši 70 godina života.
Posebna pravila vrijede za dugogodišnje osiguranike, koji pravo na starosnu mirovinu mogu ostvariti sa 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u stvarnom trajanju, ako ispunjavaju propisane uvjete.
Važno je naglasiti i da žene koje su već ispunile uvjete za umirovljenje prema ranijim pravilima ne gube automatski stečeno pravo zbog povećanja dobne granice.
Promjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2027. dio su višegodišnjeg prijelaznog razdoblja, nakon kojega će uvjeti za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu biti jednaki za oba spola.
Europska komisija navodi da su preporuke građana o prioritetima budućeg proračuna odrazile njezin prijedlog za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Prijedlog još mora proći postupak odobravanja.
Od 1. siječnja 2027. godine mijenjaju se uvjeti za odlazak žena u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Dobna granica povećava se za tri mjeseca, a za prijevremeno umirovljenje rastu i uvjeti potrebnog staža.
Raznovrsnost međunarodnih objava, od vrhunske gastronomije i luksuznih hotela do tradicijskih iskustava i aktivnog odmora, pokazuje kako Istra uspješno privlači pozornost različitih skupina putnika na važnim emitivnim tržištima.
Što kada naši roditelji više ne mogu živjeti sami, a mi im ne možemo pružiti cjelodnevnu skrb? Koliko se čeka na mjesto u domu i može li si ga prosječan umirovljenik priuštiti? IstraIN je od Istarske županije zatražio odgovore na pitanja s kojima se suočavaju brojne obitelji.
Jedna od značajnijih novosti ovogodišnjeg PorečDoxa jest uvođenje kratkometražnih filmova u natjecateljski program, uz novu nagradu žirija za najbolji kratkometražni film.
Od 6. do 8. studenoga plaža Bura Bura u ližnjanskoj uvali Kuje postaje središte dobre zabave, vrhunske gastronomije i sportskih natjecanja. Treće izdanje Dana orade i kalamara donosi bogat trodnevni program, a ulaz na sva događanja je besplatan.
Putnici koji vlakom putuju između Pazina, Lupoglava i Buzeta tijekom studenoga morat će računati na izmjene u prometu. Zbog radova na željezničkoj pruzi vlakove će u četiri navrata zamijeniti autobusi, a posebno upozorenje odnosi se na putnike koji koriste stajalište Nugla.
Medicinska struka iznimno je plemenita, humana i posebna, stoga smo osmislili konkretne programe kojima želimo pružiti dodatnu podršku budućim zdravstvenim djelatnicima i zahvaliti im što su odabrali skrbiti o drugima.
Koliko prostor u kojem živimo utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje? O tome će se u petak, 6. studenoga, govoriti na besplatnom predavanju „Zdrava zajednica – zdrav okoliš” u pulskom Rojcu, gdje će arhitektica Jana Puž otvoriti pitanja zdravijeg urbanog života i važnosti zelenih površina.
Kada beba ogladni usred kave ili šetnje, majke ne bi trebale tražiti skrovito mjesto za dojenje. Upravo tu poruku šalje 14 ugostiteljskih objekata u Istri, među kojima je šest pulskih lokala koji su se pridružili inicijativi „I KOD NAS”.
Pulska prometna policija u srijedu, 4. studenoga, provodi pojačani nadzor motociklista, mopedista i vozača električnih romobila. Razlog su zabrinjavajući podaci iz listopada, kada je u prometnim nesrećama s motociklima i mopedima ozlijeđeno pet osoba, od kojih tri teško.
Istra ima 3.868 članova lovačkih društava, a svaki četvrti ima najmanje 70 godina. Dok broj lovaca u Hrvatskoj ponovno raste, u Istri se već dulje vrijeme održava na približno istoj razini. Na današnji blagdan svetog Huberta donosimo zanimljive podatke o istarskim lovcima i legendu o njihovu zaštitn
Studentski rad ubuduće bi se mogao priznavati u mirovinski staž! Ministar rada Alen Ružić predstavio je model prema kojem bi studenti za svakih 1.000 odrađenih sati ostvarili šest mjeseci dodatnog staža, a ukupno bi mogli prikupiti najviše dvije godine.