Hrvatska među 13 zemalja EU s nedostatnim hitnim zalihama nafte: Što otkrivaju novi podaci Eurostata?

Hrvatska se nalazi među 13 država članica Europske unije koje u srpnju 2026. godine nisu dosegnule propisanu minimalnu razinu hitnih zaliha nafte i naftnih derivata, pokazuju podaci koje je Eurostat objavio 12. studenoga.

Riječ je o zalihama namijenjenima osiguravanju opskrbe u izvanrednim okolnostima, primjerice u slučaju ozbiljnih poremećaja na energetskom tržištu.

Uz Hrvatsku, na popisu zemalja sa zalihama ispod propisanog minimuma nalaze se Bugarska, Češka, Irska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Austrija, Portugal, Nizozemska, Malta i Rumunjska.

Eurostat pritom nije u svojoj novinskoj objavi naveo koliki je točno manjak hitnih zaliha u Hrvatskoj, zbog čega se iz objavljenih podataka ne može zaključiti koliki bi bio njegov neposredan učinak na domaće tržište.

Prema Eurostatu, države članice Europske unije u srpnju su raspolagale s ukupno 103,5 milijuna tona hitnih zaliha nafte.

To je 2,5 posto manje nego u lipnju ove godine, odnosno 4,2 posto manje nego u srpnju 2025. godine.

Tijekom prošle godine europske hitne zalihe uglavnom su se kretale oko prosječne vrijednosti od 108,5 milijuna tona, no od ožujka 2026. ponovno je zabilježen njihov pad.

Najveći dio hitnih zaliha čine sirova nafta, dizelsko i plinsko ulje te benzin.

Najviše hitnih zaliha imala je Njemačka, 20 milijuna tona, a slijede Francuska sa 16,4 milijuna, Španjolska s 14,2 milijuna te Italija s 9,4 milijuna tona.

Europsko zakonodavstvo propisuje da države članice moraju održavati minimalne hitne zalihe nafte i naftnih derivata.

One moraju odgovarati najmanje 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje, ovisno o tome koja je od tih dviju vrijednosti veća.

Takve zalihe predstavljaju važan dio europske energetske sigurnosti, osobito zbog ovisnosti kontinenta o uvozu nafte.

Njihova je svrha omogućiti odgovor na ozbiljne poremećaje u opskrbi, a eventualno korištenje hitnih zaliha koordinira se na međunarodnoj razini.

Hrvatska među zemljama s velikim udjelom komercijalnih zaliha

Eurostat je objavio i podatke o komercijalnim zalihama nafte, odnosno količinama koje gospodarski subjekti drže za svoje poslovne i operativne potrebe.

Za razliku od hitnih zaliha, komercijalne zalihe na razini EU porasle su za 10,6 posto u odnosu na srpanj prošle godine, dosegnuvši 52,5 milijuna tona.

Hrvatska se pritom nalazi među državama u kojima komercijalne zalihe čine više od polovice ukupno raspoloživih zaliha nafte i naftnih derivata.

Prema Eurostatu, taj udio u Hrvatskoj iznosi 54,9 posto.

Veći udio imale su Nizozemska sa 70,7 posto i Mađarska s 58,9 posto.

Komercijalne zalihe također mogu biti važne u slučaju problema s opskrbom, ali ih ne treba poistovjećivati s hitnim zalihama koje države moraju održavati prema europskim pravilima.

Znače li ovi podaci da Hrvatskoj prijeti nestašica goriva?

Ne nužno. Podatak o nedostatnoj razini hitnih zaliha ne znači da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje benzina ili dizela na benzinskim postajama.

Eurostatova statistika odnosi se na ispunjavanje obveze održavanja strateških rezervi u srpnju, a ne na aktualnu dostupnost goriva građanima.

Objavljeni podaci ipak otvaraju pitanje koliko je Hrvatska pripremljena za moguće poremećaje u opskrbi naftom te jesu li u međuvremenu poduzete mjere za dostizanje propisane razine rezervi.

Za potpuniju sliku potrebno je i očitovanje nadležnih hrvatskih institucija o razlozima manjka zaliha u srpnju te njihovu trenutačnom stanju.

Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor