U rovinjskoj knjižnici svoje knjige o Caminu de Santiagu predstavit će dvije autorice
Maja Klarić svoju je avanturu započela na portugalskoj ruti i pješačila 250 kilometara od Porta do Santiaga. S druge strane, Jana Prević Finderle krenula je na poznatu francusku rutu, dugu čak 780 kilometara, od Saint Jean Pied de Porta podno Pireneja.
U utorak, 18. ožujka 2025. godine, u 18 sati, u prostoru Gradske knjižnice Rovinj održat će se predstavljanje dviju knjiga koje istražuju španjolski hodočasnički put Camino de Santiago. Riječ je o knjigama „Deset dugih dana“ autorice Maje Klarić i „Put u Santiago“ autorice Jane Prević Finderle.
Obje knjige govore o istom cilju – Santiago de Compostela – no, protagonistice svake od njih biraju različite rute. Maja Klarić svoju je avanturu započela na portugalskoj ruti i pješačila 250 kilometara od Porta do Santiaga. S druge strane, Jana Prević Finderle krenula je na poznatu francusku rutu, dugu čak 780 kilometara, od Saint Jean Pied de Porta podno Pireneja.
Radnja romana smještena je u burno poraće Istre nakon Prvog svjetskog rata. Giacomo, mladić iz ugledne obitelji, vraća se s bojišta, no njegov se život mijenja nakon tragičnog napada na obiteljsku stanciju.
Roman otvara prostor za razmišljanje o identitetu, unutarnjim lomovima, društvenim očekivanjima i snazi solidarnosti među ženama.
16:34Prije 68 d07.10.2025
Zanimljivost ovih dviju priča leži u razlici u njihovim iskustvima: Maja Klarić putuje sama, dok Jana Prević Finderle putuje u društvu svog oca. Jedna je svoje putovanje pretočila u pjesme, dok druga u prozu. Unatoč sličnostima u njihovim hodočašćima, svaka ruta nosi svoja vlastita iskušenja, izazove, ali i neprocjenjive doživljaje.
Camino de Santiago, ili Put sv. Jakova, jedno je od najpoznatijih i najvažnijih hodočasničkih putovanja u svijetu. Ovaj put, koji vodi prema Santiago de Composteli u Španjolskoj, sve više privlači ne samo hodočasnike, već i bicikliste, hodače i turiste. O njemu su snimani brojni filmovi, a napisane su i mnoge knjige koje opisuju osobna iskustva i duhovne potrage ljudi koji su krenuli tim putem.
Autorica će u utorak, 7. listopada, u Rovinju predstaviti svoj hvaljeni roman “Žene koje vrište u sebi” – priču o četiri žene koje se, svaka na svoj način, suočavaju s teškim osobnim izazovima, nepravdama i borbom za vlastiti glas.
20:28Prije 69 d05.10.2025
Put do Santiaga de Compostele vodi desetak različitih ruta, a svaka od njih nosi svoj specifičan doživljaj. Bez obzira na to koliko puta netko prešao slavni Camino, svako putovanje ostavlja svoje tragove i donosi nečije jedinstveno iskustvo.
Iako je mnogima Camino početak duhovnog traganja, mnogi putnici biraju ovaj put zbog rekreacije ili sportskih izazova, bilo da pješače ili ga prelaze biciklom. No, kako su to svjedočili brojni hodočasnici, bez obzira na početni motiv, Camino svima donosi duhovno ostvarenje, bilo da je osoba toga svjesna ili ne.
Foto: Gradska Knjižnica Rovinj
Najpoznatija i najfrekventnija ruta na Caminu je Camino Francés, Francuski hodočasnički put, koji vodi iz Francuske prema Santiagu de Composteli, a dug je oko 780 kilometara. Ovaj put, poznat po svojoj duhovnoj važnosti i kulturnom naslijeđu, prolazi kroz brojne španjolske gradove i sela, a na njemu se nalaze brojna prenoćišta, koja omogućuju hodočasnicima da se odmore za simboličan novac.
Tijekom cijelog puta važno je posjedovati hodočasničku putovnicu, u kojoj se tijekom putovanja prikupljaju pečati sa svakog prenoćišta ili crkve. Kada hodočasnici stignu u Santiago de Compostela, ta putovnica je preduvjet za dobivanje diplome hodočasnika, a za njezino izdavanje nužno je ispuniti uvjet prelaska najmanje 100 kilometara pješice, 200 kilometara biciklom ili konjem.
S druge strane, Portugalski hodočasnički put, iako manje poznat od francuske rute, ima svoj šarm i posebnost. Zbog svog toplog prijema od strane lokalnih stanovnika, često se naziva "Prijateljski put". Portugalci su poznati po svojoj gostoljubivosti, a na tom hodočašću hodočasnici osjećaju snažnu povezanost s lokalnim zajednicama, koje pružaju iskrenu dobrodošlicu. Pješači se kroz divne krajolike prekrivene eukaliptusovim šumama, dok u seoskim naseljima posjetitelji mogu osjetiti pravi portugalski način života.
Bez obzira na rutu koju odaberete, Camino de Santiago je putovanje koje mijenja živote, a svako je iskustvo nezaboravno i duboko duhovno. Dođite i čujte više o tome kako su Maja Klarić i Jana Prević Finderle doživjele svoje Camino avanture i podijelite s njima svoje dojmove.
Maja Klarić rođena je 1985. godine u Šibeniku. Diplomirala je Engleski jezik i književnost i Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
Piše poeziju i prozu, a radi kao urednica i književna prevoditeljica.
Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira razna događanja kao što su međunarodni pjesnički susreti Šumski pjesnici u Butorima pored Grožnjana i pjesnička rezidencija Vesna Parun u Šibeniku.
Foto: Gradska Knjižnica Rovinj
Objavljivala je u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.) i natječaju Reciklažom do umjetnosti na otoku Krku (2019.).
Dobitnica je UNESCO-ove stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012.i 2019. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je četiri zbirke putopisne poezije – Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.), Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) i Četiri elementa (Sandorf, 2020.) te dva prozno-poetska putopisa: Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago i Približavanje zore: Put 88 hramova o zen-budističkom hodočašću u Japanu. Poezija joj je prevedena na engleski, talijanski, španjolski, mađarski, grčki, portugalski i farsi.
Za putopis u stihovima: „Deset dugih dana“ 2024. godine dobila je HDP- ovu nagradu Joža Horvat za najbolji putopis u regiji.
Jana Prević Finderle rođena je 1980. u Zagrebu, odrasla u Daruvaru. U Zagrebu je završila studij arhitekture, živi u Pazinu. Radi u vlastitom arhitektonskom uredu.
Objavljivala je u nizu časopisa: Tema, Zarez, Forum, Nova Istra. Objavljene su joj knjige: „Šum mladosti“, poezija (1997.), "Ti još pričaš o nogometu“, poezija (2013.), „Most od sedre“, proza (2020.) i "Herbarij, priče o biljkama" (2022.), putopis „Put u Santiago“, u izdanju Fotopoetike te od nedavno i nova zbirka pjesama „Zootrop“ u izdanju naklade Jesenski i Turk.
U slobodno vrijeme bavi se planinarenjem i crtanjem.
"Naučite kako napraviti makeup koji traje cijeli radni dan, od prvog sastanka do večernje zabave, trikove kako prilagoditi svoju šminku nakon posla te kako na brzinu osvježiti izgled i biti spremni za zabavu."
U Prijedlogu proračuna za 2026. godinu predviđeno je i povećanje porodiljnih naknada – od 1. siječnja one će se udvostručiti te će kretati od 400 eura po djetetu.
Kako ističu iz SDP-a, riječ je o zakonu koji je „nepopravljiv te ga treba povući i pisati ispočetka“, a u tom stavu, naglašavaju, nisu sami jer isto poručuju struka, javnost i ostale oporbene stranke u Saboru.
Općina Medulin zahvalila je gospođi Mirjani Čuturilo i njezinoj obitelji na dugogodišnjoj brizi o boru i želji da ga podijele s cijelom zajednicom, ističući da ovakvi primjeri najbolje oslikavaju duh mjesta, osobito u vrijeme blagdana.
Nadležni sud vozaču je odredio novčanu kaznu od 1.320 eura i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca.
Govoreći o planovima za iduću godinu, ravnateljica Bartolić najavila je bogat program koji će velikim dijelom biti posvećen jednom od najznačajnijih rovinskih umjetnika – Brunu Mascarelliju.
Zbirka je ujedno i rezultat bliskog prijateljstva između Curta i Mascarellija, obuhvaća radove koje je autor poklonio kao i one koje je Curto ciljano kupovao.
Pulska zbirka umjetnina razvija se od 1970. godine, kada je u Opatijskoj ulici otvoren prvi gradski izložbeni prostor. Tijekom desetljeća suradnja s umjetnicima stvorila je fundus od oko 800 djela, a uvrštavanjem pojedinačnih grafičkih listova broj prelazi 1.000.