Ovog četvrtka u Puli Aljoša Pužar o "dobrim i lošim dječacima": od junaka dječje književnosti do serije "Adolescencija"
Sudionici će se prisjetiti nekih “dobrih dječaka” dječje književnosti i osvijetliti sudbinu onih drugih koji kanaliziraju energiju patrijarhalnog nasilja i novih-starih autoritarizama.
U četvrtak, 29. svibnja u 19:00 sati u čitateljskom kružoku Kluba-knjižare Giardini 2 gostovat će Aljoša Pužar, kulturolog, antropolog, pisac i voditelj Doručka s autorom na Sa(n)jam knjige u Istri.
U programu naslovljenom „Dobri i loši dječaci“, koji čini prvo filmsko-književno izdanje Kluba u klubu, Pužar će na temelju klasika dječje književnosti, knjiga Emil i detektivi Ericha Kästnera i Družba Pere Kvržice Mate Lovraka, te nove Netflixove serije Adolescencija povesti razgovor o modernim i suvremenim modelima dječaštva i muškosti, te recentnim društvenim debatama i "kulturalnim ratovima" oko sudbine suvremenog dječaštva koje istodobno živi na pozadini feminističkih postignuća, ali i sveopće neokonzervativne regresije.
Sudionici će se prisjetiti nekih “dobrih dječaka” dječje književnosti i osvijetliti sudbinu onih drugih koji kanaliziraju energiju patrijarhalnog nasilja i novih-starih autoritarizama.
Aljoša Pužar je kulturolog, antropolog i pisac rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. godine u Rijeci s temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. godine u Cardiffu s temom iz korejskih rodnih studija i studija mladih. Od 2002. godine bio je predavač Sveučilišta u Trstu, od 2003. u Rijeci.
Foto: Tanja Draškić Savić
Od 2006. do 2016. godine predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i drugo na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. godine predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na Katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je pet knjiga i oko 90 znanstvenih i stručnih radova o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i drugim temama.
Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevoditelj s talijanskog, engleskog i slovenskog, te objavljivao eseje, kratke priče i pjesme. Potpredsjednik je Svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatskog P.E.N. centra. Živi u Ljubljani.
Klub&knjižara Giardini 2, čiji postav čine antikvarni naslovi i djela pulskih umjetnika, nalazi se na prvom katu, na adresi Giardini 2. Otvorena je od ponedjeljka do petka od 9:00 do 17:00 sati, a na dan događanja tijekom cijelog dana. U okviru Giardini 2 nalazi se prostor Male sale u kojem članovi/ice mogu čitati, raditi, igrati društvene igre uz šalicu kave ili čaja.
Policija je utvrdila uzrok požara koji je u noći sa subote na nedjelju izbio na plovilu u moru na području Pomera. Očevidom je potvrđeno kako je vatru izazvao tehnički kvar na električnim instalacijama.
Doris Dragović spektakularnim je koncertom pred mnogobrojnom publikom zaključila ovogodišnji Rovinj Summer Music Festival. Nizom bezvremenskih hitova i emotivnom izvedbom još je jednom potvrdila zašto već više od 40 godina pripada samom vrhu hrvatske glazbene scene.
Poreč će u četvrtak, 16. srpnja, ugostiti jednu od najpoznatijih hrvatskih klapa. Klapa Iskon održat će koncert na Trgu slobode s početkom u 21 sat, donoseći publici spoj tradicionalnog dalmatinskog višeglasja i suvremenog glazbenog izričaja.
U noćnoj akciji na području Oprtlja istarska policija spriječila je pokušaj krijumčarenja migranata te uhitila 43-godišnjeg ukrajinskog državljanina koji je, prema sumnjama policije, iz koristoljublja prevozio strane državljane koji su nezakonito ušli u Hrvatsku.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije ističe kako je povećanje broja intervencija očekivano s obzirom na dolazak velikog broja turista.
Cilj je obogatiti turističku ponudu grada, ali i očuvati i približiti tradicijske vještine novim generacijama kroz interaktivne sadržaje dostupne svim zainteresiranim posjetiteljima.
Posebnost predstave je što se izvodi na čakavskom narječju, među publikom i bez klasične pozornice, čime se stvara poseban osjećaj bliskosti između izvođača i gledatelja.