Ovog četvrtka u Puli Aljoša Pužar o "dobrim i lošim dječacima": od junaka dječje književnosti do serije "Adolescencija"
Sudionici će se prisjetiti nekih “dobrih dječaka” dječje književnosti i osvijetliti sudbinu onih drugih koji kanaliziraju energiju patrijarhalnog nasilja i novih-starih autoritarizama.
U četvrtak, 29. svibnja u 19:00 sati u čitateljskom kružoku Kluba-knjižare Giardini 2 gostovat će Aljoša Pužar, kulturolog, antropolog, pisac i voditelj Doručka s autorom na Sa(n)jam knjige u Istri.
U programu naslovljenom „Dobri i loši dječaci“, koji čini prvo filmsko-književno izdanje Kluba u klubu, Pužar će na temelju klasika dječje književnosti, knjiga Emil i detektivi Ericha Kästnera i Družba Pere Kvržice Mate Lovraka, te nove Netflixove serije Adolescencija povesti razgovor o modernim i suvremenim modelima dječaštva i muškosti, te recentnim društvenim debatama i "kulturalnim ratovima" oko sudbine suvremenog dječaštva koje istodobno živi na pozadini feminističkih postignuća, ali i sveopće neokonzervativne regresije.
Sudionici će se prisjetiti nekih “dobrih dječaka” dječje književnosti i osvijetliti sudbinu onih drugih koji kanaliziraju energiju patrijarhalnog nasilja i novih-starih autoritarizama.
Aljoša Pužar je kulturolog, antropolog i pisac rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. godine u Rijeci s temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. godine u Cardiffu s temom iz korejskih rodnih studija i studija mladih. Od 2002. godine bio je predavač Sveučilišta u Trstu, od 2003. u Rijeci.
Foto: Tanja Draškić Savić
Od 2006. do 2016. godine predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i drugo na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. godine predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na Katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je pet knjiga i oko 90 znanstvenih i stručnih radova o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i drugim temama.
Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevoditelj s talijanskog, engleskog i slovenskog, te objavljivao eseje, kratke priče i pjesme. Potpredsjednik je Svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatskog P.E.N. centra. Živi u Ljubljani.
Klub&knjižara Giardini 2, čiji postav čine antikvarni naslovi i djela pulskih umjetnika, nalazi se na prvom katu, na adresi Giardini 2. Otvorena je od ponedjeljka do petka od 9:00 do 17:00 sati, a na dan događanja tijekom cijelog dana. U okviru Giardini 2 nalazi se prostor Male sale u kojem članovi/ice mogu čitati, raditi, igrati društvene igre uz šalicu kave ili čaja.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Novo međunarodno istraživanje usporedilo je 55 mirovinskih sustava diljem svijeta, a Hrvatska se našla među europskim zemljama s boljim ocjenama. Na vrhu ljestvice su Nizozemska, Danska i Island, no stručnjaci upozoravaju da starenje stanovništva sve više ugrožava dugoročnu održivost mirovina.
Od književnih susreta i filmskih projekcija do kazališnih predstava i opernih izvedbi, građanima se pružaju brojne prilike za upoznavanje talijanske kulturne baštine.
Jedna od najpoznatijih opereta svih vremena, „Vesela udovica” Franza Lehára, ove subote stiže pred pulsku publiku. Premijera će imati i posebno svečano značenje jer se njome obilježava 25 godina umjetničkog djelovanja opernog pjevača Ronalda Brausa.
Program se održava u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, odnosno Hrvatskom kinotekom, i Kino mrežom, a ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine posvećeno je i stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog filmskog redatelja i snimatelja Nikole Tanhofera.