Bruno Krajcar i Ricardo Luque oživjeli „Rožu“: Istarski evergreen zasjao u latino-cubano ruhu
„Roža Rosa“ nalazi se na aktualnom albumu Bruna Krajcara „Slike života“, koji donosi 17 pjesama i niz zanimljivih glazbenih suradnji, među kojima su i one sa Zdenkom Kovačiček i Juricom Pađenom.
Jedna od najljepših istarskih ljubavnih pjesama, „Roža“, nakon 25 godina zasjala je u novom ruhu. Bruno Krajcar i Ricardo Luque predstavili su „Roža Rosu“, verziju u kojoj se prepoznatljiva istarska melodika susreće s latino-cubano ritmovima.
Pjesma je prvi put izvedena 2001. godine na festivalu Melodije Kvarnera, gdje je osvojila prvu nagradu. Tada su je izveli Bruno Krajcar i Alen Vitasović, a četvrt stoljeća poslije Krajcar joj daje novi život u suradnji s venezuelsko-hrvatskim glazbenikom Ricardom Luqueom.
Nova „Roža Rosa“ donosi španjolski prepjev te spoj istarske melodike i latino-cubano temperamenta.
Krajcarov prepoznatljiv autorski rukopis susreće se s Luqueovim osebujnim vokalom, stvarajući zvuk u kojem se spajaju Istra i Kuba, Mediteran i Karibi.
Iako je zaogrnuta novim ritmom, pjesma je ostala vjerna onome što ju je učinilo posebnom – ljubavi, čežnji, ljepoti žene i istarskom senzibilitetu.
„Roža Rosa“ nalazi se na aktualnom albumu Bruna Krajcara „Slike života“, koji donosi 17 pjesama i niz zanimljivih glazbenih suradnji, među kojima su i one sa Zdenkom Kovačiček i Juricom Pađenom.
Uz pjesmu je objavljen i videospot koji je snimio i režirao Zdravko Valentin, a koji dodatno naglašava atmosferu i energiju nove verzije te donosi vizualnu priču o susretu istarskog i latino svijeta.
Četvrt stoljeća nakon prve izvedbe, „Roža“ ponovno cvjeta – ovoga puta u ritmu koji povezuje Istru i Kubu.
Iz OAZE ističu da koncertom žele obradovati građane duhovnom glazbom te približiti udomiteljstvo kao način brige za djecu, ali i iskazivanja ljubavi prema bližnjima i zajednici.
Druženje je proteklo uz pjesmu i puno smijeha. Veseli vrtićanci pripremili su prigodne pjesmice, a zajedno s gradonačelnikom Grbinom zapjevali su i poznatu dječju pjesmicu „Abeceda“.
Pula će ovog vikenda ponovno biti u znaku jedrenja! Na Bunarini se 10. i 11. listopada održava regata Zlatna ribica 2026., koja okuplja mlade jedriličare u klasama Optimist, ILCA 4 i ILCA 6. Pred natjecateljima je šest planiranih jedrenja, a prvi start zakazan je za subotu u 11 sati.
Gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević u gostovanju na Rovinj FM-u istaknuo je važnost manifestacija za druženje i zajedništvo građana. Osvrnuo se na Grisiu, karneval i Dan grada te najavio Advent s klizalištem.
Mladi glazbenik Jakov Jozinović, koji je u kratkom vremenu osvojio publiku diljem regije, 15. siječnja 2027. godine održat će veliki koncert u porečkoj Žatici. Interes je već sada ogroman, a u manje od 24 sata prodano je više od polovice kapaciteta dvorane.
Malo istarsko mjesto sprema se za veliki pothvat! Više od 500 zainteresiranih, stroga pravila i sutkinja iz Londona samo su dio priče koja bi Tinjan mogla upisati u svjetsku povijest.
Rovinjski zbor Nuvola, pod vodstvom Loredane Cerovac Štiber, predstavljao je Istarsku županiju na 12. susretu pjevačkih zborova Matice umirovljenika Hrvatske u Požegi, gdje su pjevačice nastupile odmah nakon svečanog otvorenja i domaćina.
Jedan od najznačajnijih istarskih književnika, Zvane Črnja, dobit će spomen-ploču na kući u Zagrebu u kojoj je godinama živio i stvarao. Svečanost se održava u četvrtak, 8. listopada, a iza projekta stoji Čakavski sabor Žminj, koji je Črnja utemeljio 1969. godine.
Brest pod Žbevnicom u nedjelju, 11. listopada, ponovno okuplja ljubitelje prirode, domaćih okusa i tradicije. Peto izdanje Festivala šuma i šumskih plodova donosi cjelodnevni program, a navečer nastupa i Nina Kraljić.
Idejna inicijatorica izložbe je Marija Patljak Bilić, i sama onkološka pacijentica, koja je na projektu surađivala s dr. Anuškom Budisavljević. Njihova je želja kroz fotografiju ponuditi drugačiji pogled na onkološko iskustvo i podsjetiti da iza svake dijagnoze postoji cijela osoba, sa svojim životo
„Matija“ je dosad predstavljena diljem Hrvatske, a upravo su reakcije publike Hedlu pokazale koliko je tema suicida i dalje prisutna, a istodobno nedovoljno otvorena u javnom prostoru.