Iako se često misli da Hrvati malo čitaju, posljednji podaci pokazuju da je razina čitanja u Hrvatskoj približno na europskom prosjeku.
Navike čitanja uvelike ovise o obiteljskom okruženju, obrazovnom sustavu i dostupnosti kulturnih sadržaja.
Majda Milevoj Klapčić, prof. i dipl. knjižničarka te ravnateljica Gradske knjižnice Pazin, otrkila nam je koliko se čita u srcu Istre!
Koliko članova broji Gradska knjižnica Pazin i što najviše čitaju?
Gradsku knjižnicu Pazin kao jedinu narodnu knjižnicu u centralnoj Istri financiraju Grad Pazin kao osnivač i 7 okolnih općina: Gračišće, Sveti Petar u Šumi, Tinjan, Karojba, Motovun, Cerovlje i Lupoglav.
Trenutno imamo oko 1300 članova, s time da broj članova svakodnevno raste. Samo danas smo imali više od 10 upisa novih članova. Nudimo besplatno članstvo za djecu od rođenja do završetka 1. razreda osnovne škole i za umirovljenike.
Važnost imanja članske iskaznice posebice dolazi do izražaja u ovim danima, prije zatvaranja knjižnice radi zakonske obaveze provedbe revizije knjižnog fonda kada smo svakoj osobi s članskom iskaznicom ponudili da za ljetno čitanje uzme do 15 naslova. Tako da se kod nas ovih dana dolazi sa torbom za špežu budući da su cijele višečlanske obitelji, kojih na našem području ima puno, naši članovi.
Najviše se čitaju ljubavni romani (Julia Caplin, Julia Quinn, Jill Mansell...), krimići skandinavskih autora Camilla Läckberg, Henning Mankell, Jusi Adler Olsen te engleski autor Richard Osman – serijal Klub istražitelja ubojstva četvrtkom kao i putopisi.
Foto: FB / Gradska knjižnica Pazin
U Hrvatskoj statistika pokazuje da malo ljudi čita, zašto je to prema Vašem mišljenju tako i što knjižnica u Pazinu čini kako bi se to promijenilo?
Posljednji statistički podatci pokazuju da Hrvati u biti čitaju i da smo kao država u europskom prosjeku čitanja knjiga. Mišljenja sam da i što se tiče čitanja, sve polazi od kuće i kućnog odgoja, te radom s djecom u primarnom obrazovanju u vrtiću i u nižim razredima osnovne škole.
Mi kao knjižnica puno radimo na proširenju čitateljskih kompetencija i znanja radom na samoj obiteljskoj pismenosti, a to znači da kod nas čitaju cijele obitelji. Od ove godine pokrenuli smo 3 čitateljska kluba unutar knjižnice, i to dva kluba za djecu i jedan za odrasle.
Klubovi za djecu su: Gutači knjiga, za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, čija je voditeljica naša volonterka Tina Horvat, prof. hrvatskog jezika i književnosti. Libronauti je naziv čitateljskog kluba kojeg vodi naša knjižničarka, Donatella Gasparini a namijenjen je učenicima od 5.8. razreda. Čitateljski kljub za odrasle ima naziv Književni aduti i broji 14 članica.
Trenutno smo imali zadnje sastanke čitateljskih klubova prije ljetne stanke a vraćamo se radu u novoj sezoni s početkom u listopadu. Za potrebe čitateljskih klubova i raznih radionica koje nudimo u knjižnici opremili smo prostoriju na katu koja baš djeluje poticajno.
Osim rada s čitateljskim klubovima jedan od instrumenata za poticanje čitanja je i besplatna aplikacija knjižnice koju imaju svi članovi, na kojoj mogu pronaći cijeli fond knjižnice i besplatno rezervirati željeni naslov.
Posebno smo ponosni na suradnju s vrtićem „Olga Ban“ iz Pazina jer sve zainteresirane odgojne skupine imaju svoju člansku iskaznicu Gradske knjižnice Pazin na koju svaki roditelj kada na njega dođe red dolazi podignuti knjige za tu odgojnu skupinu. Tu posebno pohvaljujemo vrtić iz Gračišća i roditelje iz njihovih odgojnih skupina.
Foto: FB / Gradska knjižnica Pazin
Budući da kao Gradska knjižnica upravljamo Kućom za pisce, odlučili smo ove godine naše goste iz Kuće za pisce, redom vrsne književnike i pjesnike voditi po područnim školama iz okolice. To je naša lokalni „Ruksak pun kulture“ jer zna se da su kulturni sadržaji za djecu skupi, budući su prvi veći kulturni centri Pula i Rijeka.
Tako smo ove godine u škole u Lupoglavu i Tinjanu doveli pisca i crtača stripova Envera Krivca a u Karojbu pjesnikinju Marinu Kuzmić Laszlo. Srednjoškolcima u Pazinski kolegij na radionicu o poeziji doveli smo i Marinu Kuzmić Laszlo i Ralpha Stiebera.
Imamo odličnu suradnju s učenicima čitateljskog kluba „M&M“ iz Srednje škole Mate Balote Poreč kojima redovito u goste vodimo sve rezidente naše Kuće za pisce.
Učenica 4. razreda opće gimnazije iste škole Neva Blažević je napravila intervju s našom gošćom iz studenoga prošle godine Melidom Travančić „Pjesme govore istine kojih se plašimo“ i za taj rad je pozvana na državnu smotru LiDraNo i uvrštena je u zbornik radova. Mentorica je naša volonterka Tina Horvat.
Raznim programima u knjižnici utječemo na vidljivost knjige i čitanja na našem području. Posebno smo ponosni na program Roditeljske akademije i Goste iz susjedstva.
Aldus donosi pola sata glazbe koja se dotiče raznih glazbenih stilova. Prisutni su tako: swing, blues, pop i kantautorski izričaj, a svim je pjesmama zajednička jazz gitara Bore Lukića.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije Tatjana Čemerikić potvrdila je da u Istri ima dovoljno antiseruma za liječenje zmijskih ugriza te objasnila osnovne postupke prve pomoći.
U Puli je pokrenuta inicijativa da Aki Rahimovski, legendarni frontmen Parnog valjka i počasni građanin grada, dobije svoj spomenik. Projekt je još u začetku, no podršku su mu već dali brojni građani i institucije, što pokazuje koliko je Rahimovski utkan u kulturni i emotivni identitet Pule.
Trenutno se provjeravaju navodi vezani uz moguće nepravilnosti u njegovom radu. Po okončanju provjera, ovisno o utvrđenom, poduzet će se odgovarajuće mjere i radnje.
Najveće novosti stupaju na snagu 1. siječnja 2026. kada će svi poduzetnici morati zaprimati eRačune, dok će ih izdavati obveznici PDV-a. Godinu dana kasnije, od 1. siječnja 2027., ta će obveza vrijediti i za one koji nisu u sustavu PDV-a.
Sedmi je to od osam ljetnih programa koji - kao dio Glazbe i grada - priređuje udruga Puhački orkestar grada Pule, a nakon njega 28.08. na Forumu slijede Ansambl E4 i Klapa Teranke.
Organizatori najavljuju dva dana ispunjena glazbom, druženjem i veseljem, što je ujedno i najljepša pozivnica svima koji žele početak rujna provesti u festivalskoj atmosferi na obali Jadrana.
"To su tri dana ispunjena glazbom, plesom, tradicijama i prijateljstvom. Leron je i ostaje simbol mira, prijateljstva i bratstva. Tijekom svih ovih godina ugostili smo desetke skupina iz cijeloga svijeta, stvarajući veze koje nadilaze granice i razlike"