Otvoren obnovljeni Srpski kulturni centar u Puli: večer posvećena obitelji Dedić
U Puli je sinoć svečano otvoren obnovljeni Srpski kulturni centar, a prva večer u novom prostoru bila je posvećena obitelji Dedić uz izložbu Milutina Dedića i glazbeni hommage Arsenu, Gabi i Matiji.
U Puli je sinoć svečano otvoren obnovljeni Srpski kulturni centar (SKUC), mjesto koje će ubuduće okupljati brojne kulturne i umjetničke programe. Uz bogat glazbeno-umjetnički program, svečanost je bila posvećena obitelji Dedić, jednoj od najznačajnijih umjetničkih obitelji ovih prostora.
Otvorenje je pratila izložba slika Milutina Dedića, starijeg brata Arsena, slikara, novinara i pisca. Program je dodatno obogaćen izvedbama Bruna Krajcara i Valtera Roše, koji su izveli bezvremenske hitove Arsena, Gabi Novak i Matije Dedića.
„Veliki je dan za srpsku zajednicu u Istri, a cijeli program dobiva tim značajniju dimenziju što je posvećen nezaboravnoj obitelji Dedić. Ovaj novoobnovljeni prostor donijet će puno događanja – izložbi, koncerata, predstavljanja knjiga, večeri poezije i drugih sadržaja“, istaknuo je Milan Rašula u ime Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pule i Istarske županije.
Generalna konzulica Republike Srbije u Rijeci Ivana Stojiljković poručila je kako je „novoobnovljeni centar vrlo lijep te je odlično što je otvoren upravo programom posvećenim obitelji Dedić“.
Svečanosti je nazočio i Milorad Pupovac, koji je podsjetio na umjetničko nasljeđe obitelji: „Moram reći i da je obitelj Dedić bila iznimna – Arsen(ije), Milutin, nevjesta Gabi i Matija. Toliko je veliko i značajno njihovo djelo da je teško sažeti što su sve napravili i što znače.“
Foto: Valter Zanco
Posebno je istaknuo Arsenovu bogatu diskografiju, knjige poezije i glazbu za kazalište, Gabi Novak i njezino stvaralaštvo, kao i Matiju Dedića „čiji je rad bio izniman“.
O umjetničkom stvaralaštvu obitelji govorio je i pjesnik i esejist Đorđe Matić: „Arsen je prvi na našoj kantautorskoj sceni govorio u svoje ime, on je pjesničko ‘ja’ stavio u prvi plan.
Njegova tragedija je u tome da smo pravu recepciju njegove umjetnosti doživjeli tek kad je otišao.“ Dodao je i kako je Gabi „bila utjelovljena diskrecija“, dok je Matiju opisao kao „neodživljenu budućnost – sve ono što je moglo biti“.
Otvorenje SKUC-a u Puli završilo je u znaku Milutina Dedića, kojemu je posvećena izložba, a već danas publiku očekuje i predstavljanje njegove knjige „Zapisi s predumišljajem“ u 18 sati.
Pulska policija prijavila je 30-godišnjaka koji je u zgradi u Buonarottijevoj ulici oštetio instalacije, razbio staklo i ispisao grafite, pričinivši štetu od više tisuća eura.
Nadzorni odbor Adrisa u Rovinju potvrdio je financijska izvješća za 2025. godinu i predložio isplatu dividende, uz nastavak velikog investicijskog ciklusa vrijednog više od 500 milijuna eura.
Milos predlaže usklađivanje s europskom praksom i podizanje praga za obvezni digitalni postupak na 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove, uz snažniji naknadni nadzor i obveznu objavu svih sklopljenih ugovora iznad 5.000 ili 10.000 eura.
Barbanske mažoretkinje ostvarile su sjajan uspjeh na državnom natjecanju u Zadru, osvojivši zlato i broncu te još jednom potvrdile kvalitetu i predanost svoga rada.
Dovršena je obnova kolničke konstrukcije na dionici od raskrižja s Budicinovom ulicom do raskrižja s Ulicom Veruda. Radovi su izvedeni u predviđenom roku, a vrijednost zahvata procjenjuje se na oko 300 tisuća eura s PDV-om.
Poznati opatijski glazbenik Dražen Turina Šajeta po prvi put stiže pred publiku u stand-up izdanju – u četvrtak, 30. travnja, u Kazalištu Gandusio očekuje nas večer ispunjena humorom, ironijom i prepoznatljivim životnim pričama.
U sklopu programa „Gosti iz susjedstva“, Gradska knjižnica Pazin u srijedu donosi predstavljanje knjige „Idem u penziju – i što sad?“ autorice Mire Lončar Dušek.
Dio 30. Šoljanovih dana bilo je i predstavljanje filma „Kraj književnosti“, završnog rada filmske radionice rovinjskih srednjoškolaca koju su vodili Eric Ušić, Michele Bulešić, Marino i Teo Morosin, a predstavljanje je održano u knjižnici Srednje škole Zvane Črnje.
Roman Tijesna zemlja odvodi čitatelja u kasno 19. stoljeće, u austrougarsko doba, u selo Rakalj i okolicu, Vodnjan, Labin i Pulu. Kroz niz životnih priča ispisuju se izmjene godišnjih doba, rađanja i smrti, obredi i proslave, svijet koji se mijenja, ali ostaje vezan uz zemlju premda je o njoj sve ma