Korado Korlević na Sa(n)jmu knjiga: "Mlade generacije nisu spremne za pobunu"

Ne treba biti ohol i misliti da svijet s nama završava. Dolaze neki novi ljudi koji bi u nekom trenutku mogli promijeniti svijet, kazala je književnica i filozofkinja Ljiljana Filipović na okruglom stolu Nemiri današnjice, koji je održan u nedjelju, trećeg dana 31. Sajma knjige u Istri, koji se u Puli održava do 7. prosinca.

O ovogodišnjoj sajamskoj temi Nemiri, na okruglom stolu koji je vodio Aljoša Pužar, govorili su i astronom i futurolog Korado Korlević te povjesničarka umjetnosti i teoretičarka Leonida Kovač.

Uvijek je bilo nemira, a sada se dogodio vrlo specifičan nemir. Naša su djeca izbjeglice na vlastitom planetu, a vrlo brzo oni će postati bezdomni. Tješimo se ljubavlju i smijehom. Postavimo si pitanje – kada smo se zadnji put nasmijali? Kada smo voljeli?, kazala je o temi Ljiljana Filipović, koja smatra da govorimo o prošlosti jer se strašno bojimo budućnosti.

Nema šanse da se Titanik spasi, ustvrdio je Korado Korlević i, uz ostalo, naglasio: Mlade generacije nemaju strasti, potpuno su nespremni za stvaranje i pobunu, a kada se bune – čine to iz krivih razloga. Mi se kao bića pretvaramo u genetski programirane androide.

Ne postoji čarobni štapić, a bitno pitanje glasi: hoćemo li uspjeti izvući ljudskost naspram strojnosti? Korlević ističe da živimo u društvu koje cijepa na kaste u vrijeme manipulacije društvenim mrežama i naglašava: prvi put živimo u svijetu u kojem laž nije smrtni grijeh, nego vrlina.

 

Sajam knjige u Istri

Zaboravljamo da kapital ima svojstva žive osobe i ima nadinteligenciju, a napredak umjetne inteligencije ne razvija se linearno, već skače, penje se po stepenicama. Riječ nemir je često eufemizam za najgore nasilje. Ja više nisam nemirna. Ja sam užasnuta, zbog ravnodušnosti prema galopirajućem nasilju. Ravnodušnost je stanje užasnutosti, kazala je Leonida Kovač.

Ona se protivi generalizaciji i smatra da ne treba generalizirati ni mladu generaciju, a ukazala je na važnost odupiranja malograđanštini i fašizmu te zaključila: Svatko od nas ima svoj način otpora iz malograđanštine i fašizma.

Veliki sam obožavatelj Johnnyja Štulića, no za mene između nemira i strasti ne stoji rastavni veznik – to je jedna te ista stvar, kazao je Marko Pogačar u programu Nemiri/Ljubljana bere, kada je predstavljena njegova nova knjiga Esej o noći (V.B.Z.) i knjiga Andreja Blatnika Trg oslobođenja (Buybook), a program je vodila Jagna Pogačnik.

 

Sajam knjige u Istri

Pogačar je naglasio da je esej roman ovog vremena: Dan ima svoj red, koji definira i društvo, a noć je puno otvorenija forma i njezin način mišljenja je meandarski. Noć i esej su i formativno kompatibilni. Dodao je da ga u književnom stvaranju više od ljudi i gradova zanima vrijeme, te da su za njega glavni likovi svih književnih djela – citati.

Svi smo mi izgrađeni od neke kulturne prošlosti, samo neki to priznaju, a drugi ne. Priče u svom romanu Trg oslobođenja napisao sam iz perspektive ljudi koji u vrijeme desetodnevnog rata u Sloveniji nisu bili ništa. Učinili su mi se dobrim promatračima.

Moj junak je jedan od mnogih ništa, kazao je Andrej Blatnik. Govoreći o recepciji svog romana, naveo je da je njemačko izdanje imalo odlične odjeke, koji idu u prilog tezi da je to transgeneracijska i transnacionalna knjiga.

Što znači biti 48-godišnja gruzijska neudana žena na gruzijskom selu?, pitao je Aljoša Pužar gruzijsku spisateljicu Tamtu Melashvili, pozivajući se na Etero, glavnu junakinju njezine knjige Kos kos kupina (Hena com), predstavljene u programu Moć žene.

Knjigu sam počela pisati na početku pandemije, upravo sam navršila 48 godina i nisam znala mnogo o sredovječnim ženama koje gotovo nisu zastupljene u književnosti i umjetnosti. Počela sam propitivati što znači biti sredovječan, jer život ide dalje i bez obzira na godine događaju se brojne stvari kao i mojoj glavnoj junakinji, kazala je Melashvili.

 

Sajam knjige u Istri

Pužar je ukazao na finu ironijsku distancu kojom autorica gradi lik žene koja se neprestano propituje, vrlo je smirena i čiji glas imponira. Dok sam pisala roman, pisanje je za mene bilo transformativno iskustvo.

Kroz priču me vodio lik moje junakinje i pokazivao mi put u kojem je sve moguće, kazala je Melashvili, koja je ovogodišnju sajamsku babilonsku biblioteku obogatila gruzijskim jezikom, čitajući u originalu ulomke iz svog, inače uspješno ekraniziranog, romana.

U programu Bijelo i crno more predstavljen je roman Kamen i sjena (Fraktura) velikog turskog pisca armenskog porijekla Burhana Sönmeza, predsjednika turskog PEN-a. Promociju, uz prijevod turkologa Alena Matkovića, vodio je Emir Imamović Pirke. Govoreći o višeslojnosti romana, otvorio je i pitanja političkog i društvenog konteksta Sönmezova književnog i aktivističkog djelovanja.

Logika svake vlasti, bilo da je riječ o nacionalizmu ili nekoj drugoj politici, jest da ljudi uvijek nastoji nametnuti neku ideologiju i neko drugo pamćenje, kazao je Burhan Sönmez. O Istanbulu, koji u njegovim djelima zauzima važno mjesto, rekao je: To je grad koji nudi beskrajnu inspiraciju, a moj dolazak iz malog kurdskog sela bio je poput meteora koji je pao na zemlju i napravio krater u mom životu.

Na jučerašnjem Doručku s autorom Sönmez je govorio o svojim počecima. Narativnu snagu naslijedio je od majke, ukorijenjenu u tradiciji pripovjedne kurdske književnosti. Bio je, kako je rekao, neuspješan pjesnik, a karijeru romanopisca započeo je nakon policijskog ranjavanja: Turska policija izazvala je moju veliku fizičku i mentalnu traumu zbog koje nisam mogao čitati ni razumjeti što čitam.

Dok sam ležao u krevetu čekajući operacije, počeo sam pisati male bilješke koje su nastajale u nesanici i mraku. Kada sam došao u inozemstvo, shvatio sam da to može biti roman, a kako tamo nisam tada mogao raditi, počeo sam svoju spisateljsku karijeru. Danas je autor šest romana, a posljednji je posvećen Kafki.

Sajam knjige u Istri

Današnji program 1. prosinca donosi u 17.30 u holu Doma hrvatskih branitelja Sagu o vinu. U 18 sati u Crvenom salonu predstavlja se knjiga Ljiljane Filipović Život kakav nije, jest (Sandorf), uz autoricu sudjeluje Andrea Matošević.

U 19 sati u Razgovoru iza zavjese predstavlja se projekt Dorothy Cross Kinship / Home (The Lilliput Press). U 19 sati u Centralnoj dvorani počinje Priča za laku noć s Bakom Librić, a u 20 sati u Crvenom salonu održava se predstavljanje nove knjige Damira Karakaša Sunčanik (OceanMore), koje vodi Emir Imamović Pirke.

U programu 31. Sa(n)jam knjige u Istri za utorak, 2. prosinca 2025. došlo je do promjena. Claudia Durastanti, koja je trebala nastupiti u 19 sati, zbog bolesti ne dolazi na Sajam.

Također, program Nemiri u kojem gostuje Aleksandar Stanković, u utorak umjesto u 17 sati, bit će održan u 19 sati, kada će u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja biti predstavljena njegova knjiga „F32“ (Telegram). Uz Aleksandra Stankovića sudjeluje Emir Imamović Pirke.