Predstava SOLARIS DVA ponovno na pozornici u Puli!
Predstava koja se nadovezuje na roman Solaris Stanisława Lema i istoimeni film Andreja Tarkovskog, otvara teme drugosti i samospoznaje kroz motiv “gostiju” – povrataka koji nisu odgovor, nego ogledalo.
Nakon pulske i zagrebačke premijere, autorski projekt Boruta Šeparovića SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula i umjetničkog kolektiva Montažstroj, vraća se na pozornicu Dvorane Ciscutti, gdje će biti izveden u srijedu, 8. travnja 2026. godine u 20 sati.
Nakon pulske izvedbe, predstava će se ponovno reprizno izvesti i u Zagrebačkom kazalištu mladih 9. i 10. lipnja.
Ključni dramaturški i izvedbeni izazov redatelj pronalazi u sudaru i suigri okrutne radnje dramatiziranog romana i glazbe Vivaldijeva slavnog ciklusa violinskih koncerata „Četiri godišnja doba“.
21:45Prije 38 d05.04.2026
Predstava koja se nadovezuje na roman Solaris Stanisława Lema i istoimeni film Andreja Tarkovskog, otvara teme drugosti i samospoznaje kroz motiv “gostiju” – povrataka koji nisu odgovor, nego ogledalo.
U ovoj reinterpretaciji Solaris više nije udaljeni planet s tajanstvenim oceanom, nego sveprisutna digitalna infrastruktura: algoritamski “ocean” koji posreduje našu percepciju, navike, želje i strahove. Ono što nam se vraća sablasno je blisko, uvjerljivo – i često pogrešno.
Šeparović uvodi pojam “kazališnog šava”: za razliku od ekrana koji teži glatkoći i nevidljivim prijelazima, kazalište ostaje prostor u kojem se spoj tijela, slike i tehnologije ne može do kraja sakriti.
Upravo u tom šavu, u trenutku kada kopija “izda” vlastitu savršenost, predstava otvara ključna pitanja našeg vremena: tko ima pravo na original, što znači identitet kad se može reproducirati unedogled i možemo li uopće zaboraviti u svijetu koji sve pamti?
Foto: Jelena Janković
SOLARIS DVA strukturiran je kao susret arhivske razine, žive izvedbe i generativne razine (AI i deepfake): poznata filmska slika prevodi se u scensku akciju, a zatim rastvara u digitalni oblak podataka.
Likovi pritom nisu samo nositelji radnje, nego višeslojni konstrukti između “zabilježenog” i “uživo”. U središtu tog sudara je Hari (Rea Bušić) – figura ljubavi i gubitka koja se pojavljuje kao hibrid: njezino lice na projekcijama nastaje pretapanjem lica izvođačice s licem filmske glumice Natalije Bondarčuk, dok se Kris Kelvin (Matija Čigir) upušta u dijalog s vlastitom filmskom prošlošću.
Uz njih nastupaju Nikola Nedić (Dr. Snaut) i Sven Medvešek (Dr. Sartorius), te Frano Mašković (Dr. Gibarian) i Vedran Živolić (Henri Berton) kao video/AI prisutnosti. Posebnu napetost otvara i robotski pas Unitree Go2 AIR – ne kao rekvizit, nego kao scenski akter koji testira granice empatije: koliko brzo i lako ljudski pogled počinje pripisivati osjećaje mehanizmu od metala i koda?
Zvukovni sloj predstave nastaje u dijalogu s glazbom iz filma Andreja Tarkovskog (Eduard Artemjev / J. S. Bach), uz autorske intervencije Montažstroja i AI obradu – stvarajući atmosferu istodobno nostalgičnu i uznemirujuće novu, kao da i sjećanje zvuči “prepoznatljivo”, ali više nije isto.
Dramaturgiju potpisuje Filip Rutić, vizualni i tehnološki identitet oblikuje Konrad Mulvaj, scenografiju Filip Triplat, kostime Desanka Janković, oblikovanje svjetla Anton Modrušan, a scenski pokret Roberta Milevoj.
Istra 1961 ove nedjelje protiv Rijeke igra posljednju domaću utakmicu sezone, ali i susret koji bi mogao produžiti europski san zeleno-žutih do posljednjeg kola.
Saborska zastupnica Možemo! Dušica Radojčić u Saboru je žestoko prozvala višegodišnje nezakonitosti i zataškavanje protuzakonitog lova u Nacionalnom parku Brijuni, poručivši kako je riječ o slučaju koji razotkriva korupciju, političku zaštitu i zloupotrebu javnih resursa.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.
Od neurona i srca do bebe i kirurških instrumenata – učenici pulske umjetničke škole pretvorili su stepenište nove bolnice u pravo malo umjetničko djelo. Sedam katova dobilo je potpuno novo ruho koje već oduševljava pacijente i djelatnike.
U sklopu projekta provodit će se deset programa poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti za pripadnike ranjivih skupina, kao i četiri posebna programa unutar same pokretne knjižnice.
Album je svojevrsni produžetak Jazzina – i jazz poslastica za djecu, ali i za sve one koji u glazbi još uvijek traže znatiželju, igru i radost slušanja.
Poezija, glazba, kazalište sjena i emocija spojili su sve generacije u Rovinju, gdje je intergeneracijski i inkluzivni recital „Poezija u pokretu, slici, sjeni i pjesmi“ pretvorio prostor Matice hrvatske u jedinstvenu umjetničku priču ispunjenu zajedništvom i kreativnošću.