Predstava SOLARIS DVA ponovno na pozornici u Puli!
Predstava koja se nadovezuje na roman Solaris Stanisława Lema i istoimeni film Andreja Tarkovskog, otvara teme drugosti i samospoznaje kroz motiv “gostiju” – povrataka koji nisu odgovor, nego ogledalo.
Nakon pulske i zagrebačke premijere, autorski projekt Boruta Šeparovića SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula i umjetničkog kolektiva Montažstroj, vraća se na pozornicu Dvorane Ciscutti, gdje će biti izveden u srijedu, 8. travnja 2026. godine u 20 sati.
Nakon pulske izvedbe, predstava će se ponovno reprizno izvesti i u Zagrebačkom kazalištu mladih 9. i 10. lipnja.
Ključni dramaturški i izvedbeni izazov redatelj pronalazi u sudaru i suigri okrutne radnje dramatiziranog romana i glazbe Vivaldijeva slavnog ciklusa violinskih koncerata „Četiri godišnja doba“.
21:45Prije 140 d05.04.2026
Predstava koja se nadovezuje na roman Solaris Stanisława Lema i istoimeni film Andreja Tarkovskog, otvara teme drugosti i samospoznaje kroz motiv “gostiju” – povrataka koji nisu odgovor, nego ogledalo.
U ovoj reinterpretaciji Solaris više nije udaljeni planet s tajanstvenim oceanom, nego sveprisutna digitalna infrastruktura: algoritamski “ocean” koji posreduje našu percepciju, navike, želje i strahove. Ono što nam se vraća sablasno je blisko, uvjerljivo – i često pogrešno.
Šeparović uvodi pojam “kazališnog šava”: za razliku od ekrana koji teži glatkoći i nevidljivim prijelazima, kazalište ostaje prostor u kojem se spoj tijela, slike i tehnologije ne može do kraja sakriti.
Upravo u tom šavu, u trenutku kada kopija “izda” vlastitu savršenost, predstava otvara ključna pitanja našeg vremena: tko ima pravo na original, što znači identitet kad se može reproducirati unedogled i možemo li uopće zaboraviti u svijetu koji sve pamti?
Foto: Jelena Janković
SOLARIS DVA strukturiran je kao susret arhivske razine, žive izvedbe i generativne razine (AI i deepfake): poznata filmska slika prevodi se u scensku akciju, a zatim rastvara u digitalni oblak podataka.
Likovi pritom nisu samo nositelji radnje, nego višeslojni konstrukti između “zabilježenog” i “uživo”. U središtu tog sudara je Hari (Rea Bušić) – figura ljubavi i gubitka koja se pojavljuje kao hibrid: njezino lice na projekcijama nastaje pretapanjem lica izvođačice s licem filmske glumice Natalije Bondarčuk, dok se Kris Kelvin (Matija Čigir) upušta u dijalog s vlastitom filmskom prošlošću.
Uz njih nastupaju Nikola Nedić (Dr. Snaut) i Sven Medvešek (Dr. Sartorius), te Frano Mašković (Dr. Gibarian) i Vedran Živolić (Henri Berton) kao video/AI prisutnosti. Posebnu napetost otvara i robotski pas Unitree Go2 AIR – ne kao rekvizit, nego kao scenski akter koji testira granice empatije: koliko brzo i lako ljudski pogled počinje pripisivati osjećaje mehanizmu od metala i koda?
Zvukovni sloj predstave nastaje u dijalogu s glazbom iz filma Andreja Tarkovskog (Eduard Artemjev / J. S. Bach), uz autorske intervencije Montažstroja i AI obradu – stvarajući atmosferu istodobno nostalgičnu i uznemirujuće novu, kao da i sjećanje zvuči “prepoznatljivo”, ali više nije isto.
Dramaturgiju potpisuje Filip Rutić, vizualni i tehnološki identitet oblikuje Konrad Mulvaj, scenografiju Filip Triplat, kostime Desanka Janković, oblikovanje svjetla Anton Modrušan, a scenski pokret Roberta Milevoj.
Četverogodišnjeg dječaka iz Austrije tijekom igre u jednom istarskom kampu ugrizao je poskok. Hitno je prevezen u KBC Rijeka, gdje je primio protuotrov, a liječnici poručuju da je stabilno i izvan životne opasnosti.
Pula će krajem kolovoza na tri dana ponovno zakoračiti u vrijeme Austro-Ugarske. Željeznički kolodvor, gradski trgovi, Mornarička crkva, more i Monte Zaro postat će pozornice na kojima će povijest oživjeti kroz glazbu, ples, stare zanate i brojne priče.
Rovinjska Grisia okupila je čak 142 autora iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije, a veliko finale cjelodnevne galerije na otvorenom bila je svečana dodjela nagrada ispred kuće Mascarelli.
Nogometaši Istre 1961 poraženi su u derbiju della Učka na Rujevici, gdje je Rijeka slavila rezultatom 3:2. Zeleno-žuti su nakon tri primljena pogotka uspjeli smanjiti preko Hamze Jaganjca i Frederiksena.
Posjetitelji će tako na Malom sajmu starina moći iz prve ruke vidjeti kako od vrbova pruća nastaju tradicionalne košare te upoznati vještinu koja se nekada prenosila s generacije na generaciju.
Čak 138 umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije ispunilo je Grisiju brojnim radovima i pretvorilo najpoznatiju rovinjsku umjetničku ulicu u veliku galeriju na otvorenom.
Rovinjska Grisia sutra ponovno postaje velika galerija na otvorenom. Od jutra do večeri najpoznatiju starogradsku ulicu ispunit će radovi brojnih umjetnika, performansi i bogat popratni program, a najbolji rad očekuje nagrada od 5.000 eura.
Predstava, razgovor s glumcima i neposredni susret umjetnika s publikom zaokružili su večer posvećenu suvremenom kazalištu i njegovoj sposobnosti da kroz osobnu priču progovori o univerzalnim temama.