Možemo! Pula: Novu lokaciju centra za gospodarenje otpadom moramo početi planirati sada

"Kaštijun nije samo problem Pule i Medulina, on je problem cijele Istre. No, oni koji problem izravno ne osjećaju rado ga zaboravljaju. Nedostatak solidarnosti i suradnje među istarskim općinama i gradovima u rješavanju zajedničkog problema najveći je problem.", poručili su iz pulskog Možemo! na današnjoj konferenciji za medije.

Slaven Boljun, kandidat za župana, je na početku konferencije za medije predstavio Helenu Lozić Doklestić, dosadašnju članicu civilnog nadzora Kaštijuna, koja je odlučila pristupiti listi Možemo! za Županijsku skupštinu kako bi dobila bolju priliku izvršiti veći utjecaj na nužnu i neodgodivu promjenu politike prema Kaštijunu.

Lozić Doklestić ima bogato profesionalno iskustvo koje obuhvaća posao direktorice Službe strateškog planiranja u INA-i, zatim voditeljice Poslovnice za izradu investicijskih studija i poslovima provedbe investicijskih projekata u rafinerije INA d.d.i i druga.

Lozić Doklestić je godinama kroz Radnu grupe za civilni nadzor pratila stanje na Kaštijunu – i ono se, nažalost, kaže, ne mijenja. Zagađenje je prisutno, problemi se prešućuju, a građani trpe posljedice.

“Jedan od ključnih problema je baklja za izgaranje metana koja najčešće ne radi, iako joj je svrha upravo to – smanjiti smrad koji se širi. U Rijeci se, otkad je baklja aktivirana, broj pritužbi građana naglo smanjio. Ako može Rijeka – mi ćemo osigurati da to može i Pula. Drugi ozbiljan problem su procjedne tekućine.

One su stalno prisutne u šahtovima, iako po dozvoli uopće ne bi smjele biti tamo. Te tekućine hlape, šire neugodne mirise i predstavljaju ekološki rizik. Moraju se redovito odvoziti na pročistač a ostatke predavati oporabiteljima, što se očito ne radi u dovoljnoj mjeri. Zalagat ćemo se da trošak tog odvoza snose oni koji dovode neadekvatan, previše vlažan otpad – najčešće zbog toga što ne odvajaju biootpad“, ističe Lozić Doklestić.

• INTERVJU S KANDIDATOM ZA ŽUPANA Boljun: Istra treba zaokret – prema održivosti, čistom okolišu i pravednijem razvoju

Boljun je podsjetio kako Istarska županija godinu i pol kasni s donošenjem novog Plana gospodarenja otpadom, unatoč zakonskoj obvezi, a kasni se i s izmjenama Prostornog plana Istarske županije, kojima bi se trebale odrediti lokacije za kompostane i bioplinska postrojenja. Boljun predlaže i izgradnju županijskog bioplinskog postrojenja u javnom vlasništvu, smještenog izvan gusto naseljenih područja:

“Uspostavom sustava za odvojeno prikupljanje biootpada, što je odgovornost JLS-a, smanjili bismo pritisak na Kaštijun i uspostavili kružno gospodarenje otpadom. Ne smijemo više ovisiti o privatnim monopolistima, koji diktiraju cijene i netransparentno zbrinjavaju otpad. Istra mora imati vlastitu, pouzdanu infrastrukturu i uspostaviti kontrolu nad vlastitim tokovima otpada – od prikupljanja do obrade. Kao župan, dovest ću sve gradove i općine za isti stol – jer bez suradnje nema rješenja”, rekao je.

Županija mora donijeti jasni plan gospodarenja otpadom koji će omogućiti konačnu uspostavu cjelovitog sustava. Nevjerojatno je da županija koja se voli hvaliti razvijenošću nema ključna postrojenja poput kompostana, sortirnica i bioplinskih postrojenja. 

Dušica Radojčić, kandidatkinja za gradonačelnicu Pule, upozorila je da Kaštijun ne može čekati da se okončaju sve navedene procedure, projekti i njihova realizacija. Neke se mjere moraju poduzeti odmah, prije početka turističke sezone.

Proizvedeno balirano gorivo iz otpada se gomila, neprikladan otpad i dalje pristiže, a okolišna i financijska održivost Kaštijuna uz akumulirani gubitak od 5 milijuna eura, je upitna. Zbrinjavanje bala SRF-a je preskupo jer cijene diktiraju monopolisti (u ožujku je pokrenut i odmah zatim poništen postupak nabave za zbrinjavanje više od 24.000 tona bala). U Varaždinu je Vlada odlučila u potpunosti financirati zbrinjavanje nagomilanih bala. Isti tretman treba zahtijevati i za pulske bale. 

• Sandra Benčić iz Rovinja: Istra mora očuvati ravnotežu između turizma i drugih gospodarskih grana

Do sada je Kaštijun plaćao zbrinjavanje ljetnih turističkih viškova smeća koje nije mogao sam preraditi i već smo više puta upozoravali da se to više ne smije ponoviti. Sve JLS koje ljeti proizvode previše otpada jer nisu dovoljno truda uložile u njegovo odvojeno prikupljanje, moraju plaćati same zbrinjavanje viškova izvan Kaštijuna. Radi se o 10.000 tona viškova godišnje.

Treba početi čvrsto primjenjivati princip “onečišćivač plaća”. Da ne smije zaprimati više od 390 tona na dan je Rješenjem Kaštijunu naredio Državni inspektorat još u travnju 2024.,na temelju čega su raskinuti ugovori s komunalnim poduzećima. Kaštijun je na to Rješenje podnio žalbu nadležnom ministarstvu, 

Suradnja s civilnom nadzorom mora biti bliska i s povjerenjem kako bi se osigurala maksimalna transparentnost rada i poslovanja. Kompostanu prostornim planom predviđenu na Kaštijunu treba dislocirati, te onemogućiti da se na Kaštijunu gradi postrojenje za sušenje fekalnog mulja.

Na čelo Kaštijuna putem javnog natječaja mora doći stručan i sposoban direktor. Stalne smjene direktora ne po stručnoj već po političkoj osnovi polučile su, očekivano, neuspjeh. Nečinjenje gradonačelnika bio je i razlog zbog kojeg je cijeli Nadzorni odbor prošle godine dao ostavku.

Podsjetila je da su građani Pule i okolnih mjesta godinama upozoravali i prosvjedovali zbog pogrešne lokacije i tehnologije CGO Kaštijun. No, tadašnja vlast IDS-a ignorirala je i struku i građane (od 2009. do 2012. na vlasti u Puli je bila koalicija IDS-SDP). Kada je postrojenje otvoreno 2018. godine, odmah se pokazalo i da ima ozbiljne tehničke nedostatke. Od tada su smrad, lebdeće čestice, nelagoda i strah za zdravlje postali svakodnevica ljudi koji žive u blizini Kaštijuna. 

“Planiranje, priprema i izgradnja CGO Kaštijun trajali su više od 12 godina, tako da je vrijeme za početak planiranja novog načina zbrinjavanja otpada u županiji na novoj lokaciji, kaže, - sada”.