Međunarodni je dan sreće, a svoju radost i veselje pronađite u malim stvarima!
Međunarodni dan sreće prilika je da se prisjetimo svih onih sitnica koje nas čine sretnima i zbog kojih shvaćamo da je za sreću zaista potrebno tako malo.
Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar.
Ljudska težnja za srećom je univerzalna pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude, pa tako i znanstvenike.
Ujedinjeni narodi proglasili su 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi diljem svijeta 20. ožujka.
Jedno od najvećih istraživanja o sreći je započelo 1938. godine na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihovog tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima.
Nastavak ove longitudinalne studije planira se i za drugu generaciju odnosno djecu prvotno uključenih muškaraca. Rezultati ovog dugogodišnjeg istraživanja upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.
U Hrvatskoj je 2015. godine pokrenut projekt „CRO-WELL: Hrvatsko istraživanje dobrobiti“ koje provodi tim znanstvenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Pexsels
U sklopu projekta se tijekom razdoblja od četiri godine planira provesti online panel istraživanje u četiri vala. Cilj je projekta ustanoviti jesu li i u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sretni, o kojim to sve uvjetima ovisi i kako se osjećaj sreće mijenja kroz vrijeme.
Podatke o razini sreće među ostalim donosi i Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) zadnje provedeno 2016.
Prema navedenom istraživanju Hrvati ocjenjuju razinu sreće u prosjeku sa 6,75 (na ljestvici od 1 do 10; 1 = vrlo nesretan/na, 10 = vrlo sretan/na) što je niže od prosjeka Europske Unije s razinom 7,33. Države s najvišom prosječnom razinom sreće su Finska (8,16), Danska (8,11) i Luksemburg (8,07).
Pexsels
Sreća ne dolazi uvijek sama po sebi, mnogo ovisi o nama samima i onome što svakodnevno činimo te zapravo možemo naučiti kako biti sretni učeći koje aktivnosti su te koje pobuđuju sreću. Naše osobno zadovoljstvo i sreću možemo poboljšati jednostavnim svakodnevnim aktivnostima, usmjeravajući se na ono što volimo i na one koje volimo.
Međunarodni dan sreće prilika je da se prisjetimo svih onih sitnica koje nas čine sretnima i zbog kojih shvaćamo da je za sreću zaista potrebno tako malo.
Pexsels
Jedna je definicija da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge).
Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.
Snijeg koji je zabijelio gotovo cijelu Istru donio je zimsku idilu, ali i otežane prometne uvjete. Iako je vožnja na mnogim dionicama bila zahtjevna, prema riječima ravnateljice Stožera Civilne zaštite Istarske županije, Gordane Antić, izvanrednih događaja nije bilo, a sve službe spremno su dočekale
Zimska oprema može biti četiri zimska pneumatika na svim kotačima ili četiri ljetna pneumatika s minimalnom dubinom profila od 4 milimetra, uz obvezne lance za snijeg ili uređaje za povećanje prianjanja, koji se postavljaju na pogonske kotače.
Linija 28 prema Premanturi prometuje do ulaza u naselje, odnosno do stajališta Groblje, te se odatle vraća natrag, budući da ulazak u Premanturu još uvijek nije moguć.
Izazov „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“ upućuje jednostavan, ali snažan poziv svim roditeljima i skrbnicima: odvojite 15 minuta dnevno, 15 dana zaredom – i darujte djetetu naviku koja traje i oblikuje čitav život.
Događaj od prije 105 godina, koji je doveo do supstituta za pulsko brodogradilište, dogodio se u siječnju 1920. tijekom trajanja dvotjednog općeg štrajka zbog pritiska tršćanskog Vojnog suda na predsjednika Radničke komore Josipa Poduju.
Za mnoge građane večerašnji snijeg predstavlja rijedak i dobrodošao prizor, koji je barem nakratko promijenio uobičajenu zimsku sliku najvećeg istarskog grada.
Redovno višegodišnje služenje vojnog roka uvedeno je Istranima u vrijeme Francuskog Carstva i bio je osnova za novačenje Napoleonove Velike armije diljem Europe.
Snijeg je danas neuobičajen prizor za veći dio Istre, gdje stanovnici bilježe bijeli pokrivač i po obalnim mjestima što se rijetko događa, a vremenski uvjeti izazvali su vidno otežano prometovanje na cestama.
Prosječni Hrvat na streaming tjedno potroši 2,32 dana, dok je svjetski prosjek 2,67 dana. Razlog tome je manja penetracija lokaliziranog streaming sadržaja i veća lojalnost starijih gledatelja linearnim TV kanalima.
Osim glazbenog dijela, Antonja nudi i bogat gastro-program. Posjetitelji će moći kušati tradicionalne supe, maslinovo ulje, vina te razne domaće proizvode lokalnih proizvođača.