Međunarodni je dan sreće, a svoju radost i veselje pronađite u malim stvarima!
Međunarodni dan sreće prilika je da se prisjetimo svih onih sitnica koje nas čine sretnima i zbog kojih shvaćamo da je za sreću zaista potrebno tako malo.
Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar.
Ljudska težnja za srećom je univerzalna pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude, pa tako i znanstvenike.
Ujedinjeni narodi proglasili su 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi diljem svijeta 20. ožujka.
Jedno od najvećih istraživanja o sreći je započelo 1938. godine na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihovog tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima.
Nastavak ove longitudinalne studije planira se i za drugu generaciju odnosno djecu prvotno uključenih muškaraca. Rezultati ovog dugogodišnjeg istraživanja upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.
U Hrvatskoj je 2015. godine pokrenut projekt „CRO-WELL: Hrvatsko istraživanje dobrobiti“ koje provodi tim znanstvenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Pexsels
U sklopu projekta se tijekom razdoblja od četiri godine planira provesti online panel istraživanje u četiri vala. Cilj je projekta ustanoviti jesu li i u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sretni, o kojim to sve uvjetima ovisi i kako se osjećaj sreće mijenja kroz vrijeme.
Podatke o razini sreće među ostalim donosi i Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) zadnje provedeno 2016.
Prema navedenom istraživanju Hrvati ocjenjuju razinu sreće u prosjeku sa 6,75 (na ljestvici od 1 do 10; 1 = vrlo nesretan/na, 10 = vrlo sretan/na) što je niže od prosjeka Europske Unije s razinom 7,33. Države s najvišom prosječnom razinom sreće su Finska (8,16), Danska (8,11) i Luksemburg (8,07).
Pexsels
Sreća ne dolazi uvijek sama po sebi, mnogo ovisi o nama samima i onome što svakodnevno činimo te zapravo možemo naučiti kako biti sretni učeći koje aktivnosti su te koje pobuđuju sreću. Naše osobno zadovoljstvo i sreću možemo poboljšati jednostavnim svakodnevnim aktivnostima, usmjeravajući se na ono što volimo i na one koje volimo.
Međunarodni dan sreće prilika je da se prisjetimo svih onih sitnica koje nas čine sretnima i zbog kojih shvaćamo da je za sreću zaista potrebno tako malo.
Pexsels
Jedna je definicija da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge).
Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.
Prema podacima HGK-a, istarsko gospodarstvo u 2024. godini bilježi rast investicija i dobiti unatoč globalnim izazovima. Mala poduzeća i dalje čine okosnicu, zapošljavajući 60 posto radnika, dok su srednja i velika trgovačka društva značajno doprinijela ukupnoj neto dobiti i modernizaciji sektora.
Tijekom događanja predstavljeno je četrdesetak radova koji su pokazali najbolje primjere europske prakse u revitalizaciji fortifikacijskih i bivših vojnih objekata. Svi radovi bit će objavljeni u konferencijskoj publikaciji – znanstvenoj monografiji.
Naglasio je kako je svjestan da Ministarstvo zdravstva i Opća bolnica Pula traže rješenja, među ostalim i kroz uvođenje neuropedijatrijske usluge u rovinjskoj bolnici, koja je nedavno dobila novi dječji odjel uz zajedničko financiranje istarskih gradova.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo podsjetio je da su Dani europske baštine pokrenuti još 1985. godine u Francuskoj, na inicijativu Vijeća Europe i Europske komisije, a Hrvatska u obilježavanju sudjeluje od 1995. godine.
Obilazak je prilika da posjetitelji, uz stručno vodstvo, upoznaju prirodne vrijednosti ovog zaštićenog područja te saznaju više o njegovoj biološkoj raznolikosti i značaju za očuvanje prirodne baštine.
Sve će se održati u Centru za praktičnu robotiku u Puli, na adresi Rizzijeva 40, u prostorima Industrijsko-obrtničke škole Pula gdje će posjetitelji moći upoznati razne robote ovog četvrtka, 18. rujna, od 17 do 18:30 sati.
Uživajte u trodijelnim menijima, bilo mesnim ili ribljim, koji uključuju predjelo, glavno jelo i desert, uz čašu domaćeg vina – sve po cijeni od 25 eura.
Tunalicious Festival donio bogatu ponudu jela od tune i vrhunske koncerte, a sedmo izdanje TunIstre još jednom potvrdilo Poreč kao destinaciju velikih ulova!
Poseban naglasak stavljen je na održivi „Green Table“ ručak na kojem su se nastavila razmjenjivati iskustva i znanja, a uživalo se u tradicijskim jelima chefa Davida Skoka te Udruge Istarsko – EKOMUZEJ iz Vodnjana.
Poseban dio programa počinje u 16 sati, kada će djeca pokazati svoje kulinarske vještine pripremajući brodet od grmali po tradicionalnoj recepturi. Istovremeno će biti i prezentacija plavog raka.
Podršku u ovom iskustvu pružili su im prof. dr. sc. Bojan Hamer i doktorand Luca Privileggio iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković, za aktivnosti na kopnu, dok je prof. Daniele Suman nadzirao podvodni popis.