SVJETSKI JE DAN PČELA Kreće vrcanje, evo kakva je situacija u Istri
Jeste li znali da medonosne pčele proizvode med već 150 milijuna godina i jedini su kukci koji proizvode hranu koju jedu ljudi?
06:15Prije 94 d20.05.2025
Udruga Nektar, koja okuplja pedesetak pčelara s područja Istre, već je razvila urbane pčelinjake u Poreču, a uz Rovinj, takav projekt postoji i u Labinu.
U prekrasnom ambijentu novog rovinjskog urbanog pčelinjaka, o kojemu smo pisali ovdje, predsjednik Udruge pčelara Nektar iz Poreča, Ivan Kovač, otkrio je fascinantne činjenice o životu pčela i njihovoj iznimnoj važnosti za prirodu – i čovjeka.
Kroz razgovor za naš portal, otkrio je kako pčele, premda kratkog životnog vijeka, ostvaruju golem doprinos zajednici.
Jeste li znali da medonosne pčele proizvode med već 150 milijuna godina i jedini su kukci koji proizvode hranu koju jedu ljudi?
06:15Prije 94 d20.05.2025
„Jedna pčela u svom životu, koji traje svega 20 do 30 dana, proizvede tek pola male žličice meda – otprilike deset kapi. No kada u košnici imate 50, 60, pa i 70 tisuća tih vrijednih radnica, to postaje jedan pravi biološki stroj nevjerojatne učinkovitosti“, kaže Kovač.
„Ako je sezona dobra, ako priroda i cvijetovi daju dovoljno nektara, iz jedne košnice možemo izvrcati i do 20–30 kilograma meda. Ovdje u Rovinju, s ovog pčelinjaka, očekujemo ukupno 50 do 70 kilograma, koji će – nadamo se – završiti u rukama najmlađih i najstarijih sugrađana. Posebno nam je drago ako dio meda završi i u rovinjskom domu za starije“, ističe Kovač.
Poseban naglasak stavlja na edukaciju mladih generacija, što je, kaže, jednako važno kao i proizvodnja meda. Upravo zato je susret s mališanima iz Dječjeg vrtića bio srce događanja.
„Lijepo je vidjeti djecu ovdje. Želimo da ovaj prostor postane živo učilište u prirodi – za djecu iz vrtića, osnovnih i srednjih škola. Svi bi trebali učiti o pčelama, jer bez njih nema ni prirodne ravnoteže“, poručuje Kovač.
Udruga Nektar, koja okuplja pedesetak pčelara s područja Istre, već je razvila urbane pčelinjake u Poreču, a uz Rovinj, takav projekt postoji i u Labinu. Rovinj je u sklopu udruge organiziran kroz jednu od pet lokalnih sekcija, a lokalni pčelari iz Rovinja preuzimaju brigu o pčelinjaku.
Na pitanje nedostaje li pčelara u Istri, Kovač odgovara oprezno: „Imamo mi pčelara, ali da ima više meda – možda bi bilo i više pčelara. U posljednje vrijeme, nažalost, prirodni uvjeti sve su nepovoljniji. Nadamo se da će nam barem Bagrem ove godine biti izdašan i donijeti više meda.“
Na kraju razgovora, Kovač upućuje pčelarski pozdrav svim građanima Rovinja: „Medno – i sretno neka pčele lete Rovinjem!“.
Posjetitelji će moći razgledati i kupiti unikatne radove, od keramičkih proizvoda i Murano stakla, preko kukičanih umjetnina i ručno izrađenog nakita, do reljefnih slika i mirisnih lavandinih proizvoda, sve s osobnim pečatom autora.
14:05Prije 5 h22.08.2025
Aldus donosi pola sata glazbe koja se dotiče raznih glazbenih stilova. Prisutni su tako: swing, blues, pop i kantautorski izričaj, a svim je pjesmama zajednička jazz gitara Bore Lukića.
18:31Prije 1 d21.08.2025
U Puli je pokrenuta inicijativa da Aki Rahimovski, legendarni frontmen Parnog valjka i počasni građanin grada, dobije svoj spomenik. Projekt je još u začetku, no podršku su mu već dali brojni građani i institucije, što pokazuje koliko je Rahimovski utkan u kulturni i emotivni identitet Pule.
16:15Prije 1 d21.08.2025
Tijekom večeri publika je imala priliku čuti izvedbe gregorijanskih korala i latinskih napjeva u interpretaciji Mirjane Petercol, koncertne solistice i magistrice srednjovjekovne glazbe.
12:43Prije 1 d21.08.2025
Prvi se spustio u 361 metar dubok Rašporski ponor, u to vrijeme najdublji poznati speleološki objekt u Istri.
07:47Prije 1 d21.08.2025
Na naslovnici članka istaknut je Rovinj kao jedna od najatraktivnijih destinacija, a novinarka ga je opisala kao „očaravajuće mjesto, s kućama u pastelnim bojama uz kaldrmom popločane uličice, koje vijugaju prema baroknoj crkvi i zvoniku svete Eufemije“, dodjeljujući mu nadimak „hrvatska Venecija".
07:20Prije 1 d21.08.2025
"Ako plankton pojedu rebraši, manje ga ostaje za ribu. Dugoročno, to može značiti ozbiljne promjene u cijelom hranidbenom lancu", upozorava znanstvenica iz Rovinja.
06:15Prije 1 d21.08.2025
22:00Prije 1 d20.08.2025