SVJETSKI JE DAN PČELA Kreće vrcanje, evo kakva je situacija u Istri

Danas u svijetu slavimo mala crno-žuta bića koja su iznimno važna i za ljude! Naime, danas je Svjetski dan pčela.

Kažu da kada bi nestale ove vrijedne životinje, ubrzo bi nestali i mi ljudi, a korist od onoga što rade imaju čak i oni koji ne konzumiraju pčelinje proizvode, a koji su veoma zdravi za ljude.

Jeste li znali da medonosne pčele proizvode med već 150 milijuna godina i jedini su kukci koji proizvode hranu koju jedu ljudi? 

A jeste li znali da pčela zamahne oko 11 400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk zujanja? Zanimljivo je da svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati, a dodajmo i da medonosne pčele komuniciraju putem plesa.

Kada je riječ o onome zbog čega ih se mnogi i boje, vrijedi napomenuti da samo pčele radilice mogu ubosti i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žalac, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva uginu nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne ugine nakon što ubode druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žalac zakvači za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.

Još jedna zanimljivost je da se muške pčele zovu trutovi i oni uopće ne rade te nemaju žalce, njihov jedini zadatak je parenje s maticom.

Foto: Pexels

Porazgovarali smo s Ivanom Kovačem, predsjednikom Udruge pčelara Nektar iz Poreča, koji je otkrio kako pčele, premda kratkog životnog vijeka, ostvaruju golem doprinos zajednici.

„Jedna pčela u svom životu, koji traje svega 20 do 30 dana, proizvede tek pola male žličice meda – otprilike deset kapi. No kada u košnici imate 50, 60, pa i 70 tisuća tih vrijednih radnica, to postaje jedan pravi biološki stroj nevjerojatne učinkovitosti“, kaže Kovač.

„Ako je sezona dobra, ako priroda i cvijetovi daju dovoljno nektara, iz jedne košnice možemo izvrcati i do 20–30 kilograma meda.

Foto: IstraIN

Pčele, bumbari, muhe i drugi oprašivači ključni su za opstanak prirode i čovjeka. Više od 70 % hrane dolazi zahvaljujući njihovom radu – a upravo zato Svjetski dan pčela nosi poruku o hitnosti zaštite tih tisuća malih, ali nezamjenjivih vrsta.

''Tjedan oprašivača… Svijet se počeo osvješćivati, pa je pokrenuta i akcija – Ujedinjeni narodi su je pokrenuli. Da se konačno osvijestimo da priroda bez oprašivača ne bi bila priroda, nego nepriroda'', rekao je Kovač.

Udruga Nektar, koja okuplja pedesetak pčelara s područja Istre, već je razvila urbane pčelinjake u Poreču, a uz Rovinj, takav projekt postoji i u Labinu.

Na pitanje nedostaje li pčelara u Istri, Kovač odgovara oprezno: „Imamo mi pčelara, ali da ima više meda – možda bi bilo i više pčelara. U posljednje vrijeme, nažalost, prirodni uvjeti sve su nepovoljniji. Nadamo se da će nam barem bagrem ove godine biti izdašan i donijeti više meda.“

Pčelari nisu samo proizvođači meda – oni su ključni za opstanak pčela, čije preživljavanje bez njihove pomoći više nije moguće. Brinu o zdravlju zajednica, hrane ih kada u prirodi nema hrane i bore se protiv štetnih utjecaja suvremene poljoprivrede.

''Bez pčelara pčele više ne bi mogle opstati. Pčelari su zaslužni za to da imamo med, da imamo pčele medarice i da brinemo o njihovom zdravlju. I želim razbiti onu stigmu da je med skup – to nije istina. Vrijednost koju pčelar donosi zajednici je 20 puta veća od cijene jedne tegle meda.“

Pčelari upozoravaju građane da budu oprezni prilikom kupnje meda. Na tržištu se nalaze mnogi proizvodi koji se predstavljaju kao med, a zapravo se radi o šećernim sirupima s dodacima. Kupnja direktno od pčelara najbolji je način da dobijete pravi, domaći proizvod.

''Oprez, veliki oprez! Drugi preprodavači prodaju pod ‘med’, a to nije med. Budite sigurni – kupujte med kod pčelara kojeg poznajete. Nije isto pčelar i medar'', zaključio je za naš portal Ivan Kovač.