Pretprošlog vikenda u Balama se održao jedinstveni Festival starih zanata, o čemu smo pisali ovdje, a posjetitelji su mogli vidjeti i čuti zanimljivosti o tome kako se izrađuju zanimljivi predmeti, baš kao u staro doba.
Porazgovarali smo s troje izlagača i ljubitelja starih zanata, koji su svoje proizvode i rukotvorine predstavili u Balama.
Kristina Štefanac Lozančić dolazi iz Njemačke, podrijetlom iz Novske (Slavonija), a prezentirala je na svom kolovratu kako se nekada vuna prela. "Radim sa merino vunom. Radim klupka, bojam prirodnom bojom, a zatim se od dobivene vune rade pojasevi, trake, narukvice i slično", objašnjava Kristina.
Dodaje kako joj je za četiri metra potreban jedan dan posla.
"Prvi put sam ovdje u Balama i jako mi se sviđa. Odlično je! Atmosfera je fantastična, ljudi su dragi, zanima ih sve, vole pitati, a ja rado dijelim svoja znanja", kaže Kristina koja se tek godinu dana bavi predenjem i tkanjem.
"Dobila sam kolovrat na poklon i sve je išlo spontano. Na prvu djeluje komplicirano, ali stvarno je jednostavno i zanimljivo. Kada krene, samo teče, a rad s rukama jako opušta", ističe Kristina. Dodaje i kako kolovrat, podsjećajući na Trnoružicu, jako zanima i djecu.
Foto: IstraIN
Dubravka Orlić-Bašlin iz Svijeta biljaka (Vodnjan) proizvodi ljekovito aromatično mediteransko bilje. "Proizvodimo lavandu, ružmarin, lovor, čempres, koromač, kadulju, smilje i tako dalje. Radimo eterična ulja i hidrolate u vlastitoj destileriji", kaže Dubravka.
Lavanda i lavandin često se sadi u Istri i vrlo je izdašan. Treba otprilike 50 kilograma cvijeta za jednu litru ulja, a kod smilja potrebna je čak tona cvijeta za samo jednu litru ulja!
"Dosta je posla, ali je to i veliko veselje za nas jer su to predivne ljekovite biljke i užitak je raditi s biljkama", kaže Dubravka.
Foto: IstraIN
Naš treći sugovornik u Balama bio je Andrej Macko iz Slavonskog Broda, koji radi razne predmete od drveta, stakla, blata, slame, metala i drugih materijala.
Andrej je inače samouki kipar, a sve je krenulo nakon Domovinskog rata. "Rodiš se s ljubavi prema umjetnošću. Ali kada sam izašao iz rata, odlučio sam se boriti s PTSP-om na ovaj način. Ako sam preživio, bit ću umjetnik", rekao nam je Andrej.
Dodaje i kako je prvi put u Balama i kako su predivne. "Radim namještaj, zdjelice, sjedalice, štapove, a i sušim voće na suncu. To me veseli", kaže Andrej.
Svakako je bilo još zanimljivih izlagača u Balama koji dokazuju da nikada za stare zanate nije kasno, a i da nam nikada neće prestati trebati i biti zanimljivi.
Posjetitelji će moći razgledati i kupiti unikatne radove, od keramičkih proizvoda i Murano stakla, preko kukičanih umjetnina i ručno izrađenog nakita, do reljefnih slika i mirisnih lavandinih proizvoda, sve s osobnim pečatom autora.
Jedinstveni spoj tradicije i inovativnosti Istre odavno je zaštitni znak njezinog regionalnog identiteta. Dok se digitalizacija ubrzava diljem Hrvatske, Istra se ističe svojim proaktivnim pristupom integraciji novih tehnologija u turizam i slobodno vrijeme.
U sjedištu Istarske županije, u Puli, župan Boris Miletić je danas održao mjesečnu konferenciju za novinare, novinu koju uvodi s ciljem dodatnog približavanja rada Istarske županije javnosti.
Glavni ciljevi projekta su: poboljšati pristupačnost ruralnih i udaljenih područja s glavnim prometnim koridorima i središtima korištenjem alternativnih oblika prijevoza, povećati znanje i korištenje alternativnih oblika prijevoza stanovnika i turista, kao i promjenu u navikama putnika.
Aldus donosi pola sata glazbe koja se dotiče raznih glazbenih stilova. Prisutni su tako: swing, blues, pop i kantautorski izričaj, a svim je pjesmama zajednička jazz gitara Bore Lukića.
U Puli je pokrenuta inicijativa da Aki Rahimovski, legendarni frontmen Parnog valjka i počasni građanin grada, dobije svoj spomenik. Projekt je još u začetku, no podršku su mu već dali brojni građani i institucije, što pokazuje koliko je Rahimovski utkan u kulturni i emotivni identitet Pule.
Tijekom večeri publika je imala priliku čuti izvedbe gregorijanskih korala i latinskih napjeva u interpretaciji Mirjane Petercol, koncertne solistice i magistrice srednjovjekovne glazbe.
Na naslovnici članka istaknut je Rovinj kao jedna od najatraktivnijih destinacija, a novinarka ga je opisala kao „očaravajuće mjesto, s kućama u pastelnim bojama uz kaldrmom popločane uličice, koje vijugaju prema baroknoj crkvi i zvoniku svete Eufemije“, dodjeljujući mu nadimak „hrvatska Venecija".
"Ako plankton pojedu rebraši, manje ga ostaje za ribu. Dugoročno, to može značiti ozbiljne promjene u cijelom hranidbenom lancu", upozorava znanstvenica iz Rovinja.
Prema podacima MUP-a, u prvoj polovici ove godine na hrvatskim je cestama zabilježeno ukupno 16.207 prometnih nesreća – od čega je 766 na području Istre.