IPAK SMO OPTIMISTIČNI? Polovica Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru
Građani Hrvatske u tom su pogledu optimističniji od prosjeka Europske unije – u kojoj 37 posto ispitanih vjeruje da njihove zemlje idu u dobrom smjeru, dok ih 52 posto misli suprotno.
HRT/Hina
3 Rujan 2025 I 10:19
Foto: Pexels
Velika većina hrvatskih građana, njih 79 %, smatra da je članstvo u Europskoj uniji korisno za zemlju – pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je u svibnju proveo Europski parlament u svih 27 država članica.
Hrvatski građani pritom su optimističniji od prosjeka EU-a, gdje u korist članstva vjeruje 73 posto ispitanika.
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine, a na današnji dan prije dvanaest godina to je napokon i ostvareno.
07:46Prije 258 d01.07.2025
Optimizam raste
Točno polovica ispitanika u Hrvatskoj (50 posto) smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, što je čak 16 postotnih bodova više nego početkom godine. Da zemlja ide u lošem smjeru smatra 42 posto građana, što je osjetno manje nego u prethodnom istraživanju.
Građani Hrvatske u tom su pogledu optimističniji od prosjeka Europske unije – u kojoj 37 posto ispitanih vjeruje da njihove zemlje idu u dobrom smjeru, dok ih 52 posto misli suprotno.
Glavne koristi od članstva
Najviše građana Hrvatske (49 posto) smatra da članstvo u EU donosi nove mogućnosti za rad. Trećina ispitanika vidi korist u gospodarskom rastu, poboljšanju životnog standarda te doprinosu miru i sigurnosti.
Na razini cijele EU, međutim, najčešće spominjana korist je očuvanje mira i sigurnosti (37 posto), potom jačanje suradnje među državama članicama (36 posto), dok je gospodarski rast na trećem mjestu (29 posto).
Inflacija – najveća briga
Za 55 posto građana Hrvatske inflacija, rast cijena i troškovi života ključna su tema kojom bi se trebao baviti Europski parlament. Slijedi podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (41 posto) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto).
Na razini EU-a također je inflacija na vrhu popisa, no s manjim udjelom – 41 posto ispitanika.
Pogled prema budućnosti
Kad je riječ o budućnosti Europske unije, 70 posto hrvatskih građana izjasnilo se kao optimistično, što je više od prosjeka EU-a (66 posto). Više od polovice ispitanih u Hrvatskoj (58 posto) smatra da EU ide u dobrom smjeru.
Što se životnog standarda tiče, 61 posto očekuje da će u sljedećih pet godina ostati isti, 22 posto vjeruje da će se poboljšati, dok 16 posto predviđa pad. Pritom su mlađi optimističniji: među ispitanicima od 15 do 24 godine njih 44 posto očekuje bolji standard, dok je u skupini starijih od 55 godina takvih samo 12 posto.
Zajednički odgovori na globalne izazove
Velika većina građana Hrvatske (90 posto) traži da EU i države članice zajednički odgovore na globalne izazove. Njih 68 posto želi da Unija ima veću ulogu u zaštiti građana u krizama i sigurnosnim prijetnjama, dok 77 posto smatra da bi EU trebala imati više manevarskog prostora u promjenjivom geopolitičkom okruženju.
Za budući fokus EU-a, 37 posto hrvatskih ispitanika istaknulo je obranu i sigurnost, a 32 posto konkurentnost i gospodarstvo.
Nakon velike pobjede Istre 1961 protiv Rijeke na Rujevici i dalje se govori o borbenosti zeleno-žutih. Posebno se istaknuo Antonio Maurić koji je igrao bez poštede, a nakon snažnih udaraca tijekom utakmice pretrage su pokazale da je zadobio potres mozga.
Pulsku publiku tako očekuje večer koja se često opisuje kao svojevrsni sufi trans – iskustvo koje oslobađa potisnute emocije, izaziva suze, ali i stvara osjećaj zajedničkog uzdizanja publike i izvođača.
Sudionici će na radionici bojati svilene šalove koristeći isključivo prirodne boje i eko print tehniku, kroz koju biljke i prirodni materijali ostavljaju svoje jedinstvene otiske na tkanini.
Teško je danas zamisliti da je na tom mjestu nekoć vrvjelo životom. Kompleks je obuhvaćao vilu, štale, staru peć, pa čak i crkvu – elemente koji su svjedočili o razvijenom poljoprivrednom gospodarstvu.
Kandidatkinje moraju biti hrvatske državljanke u dobi od 25 do 65 godina, živjeti u ruralnoj sredini te se baviti poljoprivredom, rukotvorinama ili drugim oblicima tradicionalnog i kulturnog djelovanja.
Vođene ture održavat će se na više jezika. Razgledavanje na talijanskom i engleskom jeziku organizira se utorkom, dok su četvrtkom na rasporedu ture na njemačkom i hrvatskom jeziku.
Istarska glazbena diva Lidija Percan danas slavi 88. rođendan. Pjevačica čiji su glas i pjesme desetljećima obilježili istarsku glazbenu scenu i danas se pamti kao jedna od najvećih interpretatorica koje su kroz pjesmu pronijele ljubav prema Istri, moru i njezinim ljudima.
U galeriji Novo u Puli u utorak, 17. ožujka u 18 sati održat će se okrugli stol o keramici i kiparstvu kroz prizmu znanosti, umjetnosti i obrtništva, u sklopu projekta SOCRAT.
Istra je pozicionirana kao destinacija snažnog identiteta, povijesne dubine i kulturne kohezije, a već sama naslovnica, s fotografijom srednjovjekovnog Završja, jasno smješta poluotok u središte uredničkog fokusa
Povodom Svjetskog dana Downova sindroma, u subotu 21. ožujka od 9 do 12 sati na Trgu Slobode u Poreču održat će se druženje u organizaciji Udruge Korak zajedno, uz poziv građanima da obuku šarene čarape kao simbol prihvaćanja, različitosti i podrške.
Istra gradi kao nikad prije, vrijednost radova prema izdanim građevinskim dozvolama premašila je 742 milijuna eura. No pravo pitanje nije koliko se gradi, nego za koga – jer dok investicije rastu, stanovanje za mnoge postaje sve nedostižnije.
U Puli će na jesen 2026. godine započeti s radom prva knjižnica stvari u Hrvatskoj, projekt Zelene Istre koji građanima omogućuje posudbu alata, kućanskih uređaja i druge opreme umjesto njihove kupnje.