Kako društvene mreže i tehnologije utječu na mentalno zdravlje mladih? Pustili smo djecu u digitalnu džunglu!

U Saboru je održana sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na temu utjecaja društvenih mreža i digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece i mladih.

"Danas vidimo da je porast poremećaja mentalnog zdravlja kod naše djece rapidan, porast anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja, porast usamljenosti, poremećaja pažnje, digitalnog nasilja, samopovređujućeg ponašanja, suicidalnosti'', upozorila je predsjednica Odbora Ivana Kekin kako digitalne tehnologije i društvene mreže utječu na zdravlje.

Profesor Neven Ricijaš istaknuo je da aktivnosti na internetu stvaraju simptome slične simptomima ovisnosti.

"Koji su vezani uz dominaciju tih aktivnosti, modifikaciju raspoloženja, razvoj tolerancije, apstinencijskih kriza, sukoba, a kada se to dogodi ono povećava i intenzivira ove rizične čimbenika i ulazimo u jedan začarani krug."

Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja tvrdi da je dio mladih svjestan da tehnologije negativno utječe na njihovo učenje, kvalitetu slobodnog vremena, fizičkog i mentalnog zdravlja.

Više od 60% ispitanih 13-godišnjaka svjesno je da je generacijski problem količina vremena koji provode online, zaokupljenost nebitnim sadržajima te zlostavljanje online.

"Za djecu i mlade, ali i za nas odrasle u korištenju digitalnih tehnologija pa tako i društvenih mreža potrebno je naći mjeru. Naći mjeru nije jednostavno. Glasovi djece i mladih, učitelja i onih koji rade s njima ukazuju da u potragu za mjerom treba krenuti žurno i zajedno. To mi se čini vrlo važno. Hrvatska se mora jasno i odlučno, u interesu djece i mladih, postaviti nasuprot interesnim skupinama."

• Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu: U Zagrebu pokrenut nacionalni program
• Zbog alarmantnih podataka o mentalnom zdravlju: EU želi ograničiti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 13!

 

Poslana je i poruka upozorenja da dio djece na internetu provodi i više sati dnevno, profesorica s Pravnog fakulteta Lucija Vejmelka:

"Ja bih samo rekla da sve ono što vrijedi za djecu i mlade vrijedi i za odrasle. Izaziva vas da pogledate koliko vremena vi provedete na mobitelu, na ekranu, koliko sati će to biti. Na portalima pogledajte što odrasli komentiraju, to sve uči našu djecu. Što očekujemo?"

Psihologinja Iva Zečević osvrnula se na utjecaj tehnologije na san.

"Djeca kasno odlaze na spavanje, odgađaju to, nisu svjesna koliko im plava svjetlost ekrana onemogućava oslobađanje melatonina koji je nužan za spavanje. Nadalje u kognitivnom aspektu vidimo probleme s pažnjom kod djece. Kod mlađe djece vidimo poteškoće verbalnog izražavanja, kasnije kreću s govorom, a nedostaje im i riječi."

• Internet postaje sve opasniji, a Istra uzvraća: Evo kad s radom kreće Centar za sigurniji internet u Puli!

 

Doktorica Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva navela je podatak da je u CEZIH-u povećan broj upućivanja djece i mladih na inicijalne i naknadne psihijatrijske preglede i psihološke obrade.

"Sve to govori da imamo veliki problem s kojim smo suočeni i s kojim se trebamo nositi kao društvo. Svakako nismo za zabranu, u digitalnom svijetu živimo svi mi. Možemo li se svi mi oduprijeti?"

Ključni su regulacija i edukacija, istaknuo je Momir Karin iz Ministarstva obrazovanja te upozorio da savršenih rješenja nema.

"Vidjeli smo da zabrana nije dobra, ali mi nekad trebamo regulirati i zabraniti neke stvari pa smo krenuli s time da će u osnovnim školama biti zabranjena upotreba digitalnih tehnologija na nastavi i izvan nastave."

Tehnologija je alat, a na nama je da odlučimo kako ćemo ga koristiti, zaključio je Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.

"Mi smo kreirali tu digitalnu džunglu, pustili smo djecu unutra i stavili im tehnologiju u ruke, onda si postavljamo pitanje zašto imamo takvih problema. Svakako je sustavna promjena obrazovanja, kurikuluma u osnovnoj školi nužna i tu već jako, jako puno kasnimo."