Europski parlament predložit će ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere, najavila je u ponedjeljak hrvatska zastupnica Biljana Borzan u Zagrebu, predstavljajući Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu.
Glavna preporuka Parlamenta je ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja, objavio je njezin ured u priopćenju.
Psihološki centar Carpe Diem naglašava da su ovakvi obrasci korištenja društvenih mreža povezani s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane.
19:15Prije 355 d28.07.2025
''d pojave društvenih mreža i pametnih telefona pojavili su se zabrinjavajući trendovi kod djece i mladih. U posljednjih nekoliko godina imamo veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno. Najveći porast je kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna'', rekla je Borzan te najavila Izvješće koje će EP ovog tjedna prihvatiti na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Razloge za takvo stanje treba tražiti u današnjem načinu života mladih, smatra zastupnica iz redova socijalista.
''Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se. S dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, vrlo mnogo ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita'', objasnila je Borzan.
Referirala se i na podatke britanskog časopisa The Economist, prema kojima je broj mladih koji se samoozljeđuju u velikom porastu kao i broj samoubojstava.
Na razini Europske unije samoubojstvo je češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća, ističe se u priopćenju.
Prema Borzan, riječ je o društvenoj krizi kojoj je pridonijelo mnogo čimbenika.
''Ali svakako ne treba ignorirati činjenicu da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU-u mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovina je konstantno online'', rekla je hrvatska eurozastupnica.
Naglasila je da svega pola sata manje na internetu dnevno "ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje".
Osim ograničenja dobi korisnika na 13 godina, Europski parlament predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje te zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, "poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija", dodaje se u priopćenju.
''Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih.
Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje potkraj iduće godine'', poručila je Borzan.
Gotovo svaki četvrti stanovnik Europske unije živi u domu koji je tijekom posljednjih pet godina energetski obnovljen. Najviše takvih kućanstava bilježe Nizozemska, Danska i Francuska, dok su na začelju ljestvice Italija, Malta i Grčka.
Mnogi nakon punjenja mobitela jednostavno ostave punjač uključen u utičnici. Iako se to čini bezazlenom navikom, tijekom ljetnih vrućina ona može povećati rizik od pregrijavanja, kvara pa čak i požara.
Gotovo 75 posto mladih u Europskoj uniji u dobi od 16 do 24 godine ima barem osnovne digitalne vještine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata objavljeni povodom Svjetskog dana vještina mladih. Ipak, razlike među državama članicama i dalje su značajne.
Najveća investicija Istarske županije u području socijalne skrbi približava se završetku. Dogradnja i rekonstrukcija Doma za starije osobe Alfredo Štiglić u Puli trebala bi biti dovršena do kraja godine, a dom će dobiti 88 novih mjesta.
Gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin imenovao je nezavisnog vijećnika Danila Pištana za privremenog zamjenika gradonačelnika. Iz Grada poručuju kako će gradska uprava nastaviti uredno funkcionirati.
Radovi na dogradnji čvora Matulji i punom profilu Istarskog ipsilona napreduju prema planu, a završetkom projekta početkom 2027. Istra će autocestom biti u potpunosti povezana s ostatkom Hrvatske.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina posjetio je Plava Laguna Croatia Open Umag, gdje je poručio da turnir ima punu potporu države te najavio novu eru transparentnosti u financiranju hrvatskog sporta. Istaknuo je i važnost umaškog ATP turnira za promociju Hrvatske kao sportske i turističke destin