Nutricionist Orlić: Djeca kopiraju roditelje – loše navike kreću iz kuće

Hrvatska prednjači u Europi po udjelu odraslih osoba s debljinom, a posebno zabrinjava podatak da više od trećine osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu masu.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, novi podaci dodatno potvrđuju razmjere problema – više od milijun građana živi s debljinom, dok su se stope među djecom i adolescentima u posljednjih deset godina udvostručile.

Nutricionist Sebastijan Orlić u razgovoru za Media servis upozorava kako su promjene životnog stila ključni uzrok ovakvih brojki.

„A ovo za djecu je stvarno poražavajuće i ono što je najnevjerojatnije da većina te djece živi na otocima i u Dalmaciji, odnosno Primorskoj Hrvatskoj što se ne bi smjelo desiti… moderna prehrana, ultra procesuirana, puno pekara, puno gotovih obroka, puno snackova usput i nekretanje zapravo je počelo uzimati svoj danak i to vidimo na brojkama svakoga dana“, ističe Orlić.

Dodaje kako su prehrambene navike značajno narušene – dominiraju ugljikohidrati i procesirana hrana, dok organizmu nedostaje proteina. Preporuke za unos proteina danas su gotovo dvostruko veće nego ranije, upravo zbog smanjene tjelesne aktivnosti i gubitka mišićne mase.

„Kako je moguće da isto ljudsko tijelo treba odjednom duplo više proteina nego naš roditelj… Pa jednostavno, baka i djed su bili u polju, koristili mišićnu masu cijeli dan, a mi ju ne koristimo“, objašnjava.

Osvrnuo se i na trend proizvoda bez šećera, za koje smatra da mogu biti bolji izbor u odnosu na klasične zaslađene proizvode, ali upozorava da ne bi trebali činiti temelj prehrane.

„Zero sugar je manje zlo, ali prehranu treba temeljiti na pravim namirnicama – mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima ili kvalitetnim biljnim alternativama“, naglašava.

Problem vidi i u načinu razmišljanja o prehrani, koji je često isključiv.

„Crno-bijeli mindset… ljudima je lakše razmišljati u krajnostima, ali prehrana nije takva. Količina čini otrov“, kaže Orlić.

Upravo zbog takvog pristupa, brze dijete i dalje su popularne, iako dugoročno donose suprotan učinak.

„Dijete su u Hrvatskoj nacionalni sport… svaki put nakon dijete dugoročno imamo više kilograma nego prije“, upozorava.

Naglašava kako promjena životnih navika nije brza niti jednostavna, ali je jedini održiv put.

„Jednostavno je, ali nije lagano i nije kratkoročno“, poručuje.

Kao ključ izdvaja balans – oko 80 posto prehrane treba biti nutritivno bogato, dok ostatak može uključivati tzv. „zabavnu hranu“.

Poseban naglasak stavlja na djecu i ulogu roditelja, upozoravajući na ozbiljne posljedice pretilosti u ranoj dobi.

„Djeca kopiraju roditelje… ako roditelji poprave svoje navike, time će popraviti i navike svoje djece“, zaključuje Orlić.

Najnoviji podaci dodatno upozoravaju – djeca s pretilošću imaju značajno povećan rizik od kraćeg životnog vijeka, i to za više od 25 godina.