Istarski maslinici kriju znatno više od poznatih sorti i vrhunskih maslinovih ulja. To potvrđuju istraživanja znanstvenika Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, koji su na području Fažane, Bala i Kaštelira identificirali ukupno osam dosad neidentificiranih genotipova masline.
Među njima se posebno ističu Oceana i Vasiana, dvije masline iz Fažane starije od 400 godina, čiji se genetski profili nisu podudarali s poznatim profilima u bazama podataka koje su istraživači koristili.
Njihova je neobična priča ovih dana dobila i gastronomsku dimenziju.
U četvrtak, 19. studenoga, poznati chef Jeffrey James Vella u restoranu Cap Aureo rovinjskog Grand Park Hotela, nagrađenom Michelinovom zvjezdicom, predstavio je gastronomsku večeru „The Extravirgin Gala”, nadahnutu upravo dvjema stoljetnim fažanskim maslinama.
Večera je održana u povodu 20. Dana mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, u sklopu koncepta „The DNA of Istria – The First Press”.
Oceana i Vasiana nalaze se u starom masliniku u središtu Fažane, na području nekadašnjeg biskupskog maslinika Svetog Lovre.
U sklopu projekta „Fažanski olivari” Institut za poljoprivredu i turizam izradio je elaborat o sortimentu i starosti maslina na tom području.
Istraživanjem je utvrđeno da se u masliniku nalaze stabla procijenjene starosti od 150 do čak 433 godine.
Među njima su na temelju morfoloških svojstava identificirane poznate sorte poput Rosinjole, Karbonace, Buže, Smartela i Moražole.
Posebna pozornost posvećena je dvama najstarijim stablima.
Tijekom 2024. godine znanstvenici su proveli analizu njihova DNK, a rezultati su pokazali da oba imaju jedinstvene genetske profile koji dotad nisu bili evidentirani u bazi porečkog Instituta niti su se podudarali s dostupnim međunarodnim referentnim podacima.
Stabla su naknadno dobila imena Oceana i Vasiana.
„Identificirali smo dva dotad nezabilježena genotipa masline”
U istraživanju su sudjelovali znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam, među kojima dr. sc. Danijela Poljuha, molekularna biologinja i voditeljica Genetičkog laboratorija, te dr. sc. Marin Krapac sa suradnicima.
„Tijekom istraživanja maslina u Fažani izdvojili smo dva uzorka čiji se genetski profili nisu podudarali s profilima pohranjenima u našoj bazi podataka, ali ni s dostupnim profilima iz međunarodnih baza. To znači da smo identificirali dva dotad nezabilježena genotipa masline”, objasnila je Poljuha.
Posebno je zanimljivo, dodaje, što je riječ o stablima starijima od 400 godina koja su generacijama rasla na istome području, a njihov genetski identitet nije bio poznat.
Takvi rezultati, naglašava, pokazuju važnost istraživanja starih maslinika i očuvanja genetske raznolikosti koja se u njima sačuvala.
Među samo 12 maslina pronađeno šest dotad neidentificiranih genotipova
Otkriće iz Fažane nije jedino koje upućuje na veliko, još nedovoljno istraženo bogatstvo istarskih maslina.
Znanstvenici porečkog Instituta tijekom 2023. godine proveli su istraživanje na području Bala i Kaštelira u okviru projekta usmjerenog na očuvanje autohtonih sorti i bioraznolikosti Istarske županije.
Projekt je financirala Istarska županija, a rezultati su objavljeni 2024. godine.
U istraživanju su sudjelovali dr. sc. Danijela Poljuha, dr. sc. Marin Krapac i Mirela Uzelac Božac, u suradnji s maslinarima Emanuelom Grubićem iz Bala i Alfredom Cossettom iz Kaštelira.
Analiziran je biljni materijal prikupljen s ukupno 12 odabranih stabala maslina. Rezultati molekularne analize pokazali su prisutnost devet različitih genotipova. Tri su odgovarala poznatim sortama – Porečkoj rosulji, poznatoj i kao Črna, Bovi i Moražoli.
Preostalih šest predstavljalo je različite, dotad neidentificirane genotipove.
Drugim riječima, među samo 12 analiziranih stabala otkriveno je čak šest genetskih identiteta koji prethodno nisu bili zabilježeni u korištenim referentnim podacima.
Kako znanstvenici otkrivaju identitet masline?
Za razlikovanje sorti i prepoznavanje neidentificiranih genotipova stručnjaci koriste molekularne metode, odnosno analizu DNK.
Uzorci se najčešće prikupljaju iz mladih listova masline, iz kojih se u laboratoriju izolira genetski materijal. Potom se analiziraju određeni dijelovi DNK koji omogućuju razlikovanje pojedinih genotipova.
Na temelju rezultata izrađuje se genetski profil stabla, svojevrstan genetski otisak prsta, koji se uspoređuje s profilima poznatih sorti.
Takvim postupkom moguće je potvrditi kojoj sorti pojedino stablo pripada, utvrditi jesu li dva stabla genetski jednaka ili identificirati profil koji nije zastupljen u dostupnim bazama.
Upravo je na taj način potvrđena posebnost Oceane i Vasiane.
Znači li nepoznati genotip da je otkrivena nova sorta?
Iako rezultati zvuče iznimno zanimljivo, znanstvenici upozoravaju da otkriće jedinstvenog genetskog profila ne znači automatski i otkriće nove, službeno priznate sorte masline.
Za takav zaključak potrebna su dodatna istraživanja.
Osim genetskih svojstava potrebno je proučiti izgled i biološke karakteristike stabla, rodnost, svojstva ploda, kvalitetu ulja te prilagodljivost različitim uvjetima uzgoja.
Posebno je zanimljivo pitanje kriju li neki od starih lokalnih genotipova svojstva koja bi mogla biti korisna u budućnosti, primjerice bolju otpornost na sušu, niske temperature ili određene bolesti.
Međutim, takve mogućnosti tek treba znanstveno ispitati.
„Molekularna karakterizacija jedan je od koraka u identifikaciji određenog genotipa masline. Nakon toga potrebno je istražiti njegove proizvodne karakteristike, od rodnosti i svojstava ploda do kvalitete ulja i prilagodljivosti uvjetima uzgoja”, pojasnio je dr. sc. Marin Krapac.
Tek nakon takvih istraživanja, dodaje, može se govoriti o eventualnoj gospodarskoj vrijednosti i mogućnostima daljnjeg uzgoja.
Od znanstvenog otkrića do Michelinove gastronomije
Posebnost Oceane i Vasiane sada je dobila dodatnu pozornost zahvaljujući gastronomskoj večeri „The Extravirgin Gala”, održanoj u restoranu Cap Aureo u Rovinju.
Chef Jeffrey James Vella inspiraciju je pronašao u priči o dvjema maslinama koje više od četiri stoljeća rastu u Fažani, a čiji je identitet tek nedavno počeo dobivati jasnije znanstvene obrise.
Večera je održana u sklopu događanja povezanih s jubilarnim 20. Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu.
Tako je znanstveno istraživanje starih maslina postalo poveznica između kulturne i prirodne baštine, suvremene znanosti te vrhunske gastronomije.
Zašto su ovakva otkrića važna za budućnost istarskog maslinarstva?
Istra je poznata po kvaliteti svojih ekstra djevičanskih maslinovih ulja, no istraživanja porečkih znanstvenika pokazuju da se njezino maslinarsko bogatstvo ne očituje samo u poznatim sortama i uspjesima proizvođača.
Jednako je važna genetska raznolikost očuvana u starim maslinicima, koja može pružiti nove spoznaje o lokalnom sortimentu i povijesti uzgoja maslina.
Pravilna identifikacija genotipova važna je za očuvanje biljnih genetskih resursa, rasadničarsku proizvodnju, upravljanje zbirkama maslina i buduće programe oplemenjivanja.
Upravo zato Oceana i Vasiana nisu samo dvije stare masline koje su inspirirale poznatog chefa.
One su i podsjetnik koliko se još neistražene prirodne i kulturne baštine krije u istarskom krajoliku te koliko je znanstveni rad važan za njezino očuvanje.
Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor