Prozirna i poprilično antipatična bića koja nas dodiruju dok bezbrižno plivamo u moru više nikoga ne iznenađuju, s obzirom na to da smo se na morski suživot s tim "neobičnim, želatinoznim meduzama" već morali, nažalost, priviknuti.
Naime, u srpnju 2016. godine po prvi put je uočena, u hrvatskim vodama, velika količina želatinoznih organizama nalik meduzama i ubrzo smo naučili kako se radi o invazivnoj vrsti rebraša Mnemiopsis leidyi poznatijoj i kao „morski orah“, porijeklom iz sjeveroistočne obale Amerike, koja je do Sjevernog Jadrana najvjerojatnije stigla putem balastnih voda.
Od ljeta te 2016. godine, kada je prvi put primijećena, M. leidyi se svake godine redovito pojavljuje između svibnja i studenog u priobalnom pojasu Sjevernog Jadrana gdje se širi velikim površinama i postiže visoke gustoće (i do nekoliko stotina jedinki po m3), a pogotovo u priobalju, podsjetio je docent na Studiju znanosti o moru na Fakultetu prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Paolo Paliaga.
REBRAŠI SU U NAŠEM MORU SVE BROJNIJI I RAŠIRENIJI
"Prema dosadašnjim istraživanjima provedenih od strane Centra za Istraživanje mora (CIM) u Rovinju Instituta Ruđera Boškovića u suradnji s Fakultetom Prirodnih Znanosti (FPZ) sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, uspostavilo se da M. leidyi ima postepenu tendenciju povećanja svoje brojnosti, razdoblja prisutnosti i širi se na sve veće površine mora. Svake godine, u rujnu ta invazivna vrsta postiže svoj vrhunac i sveprisutna je u površinskim vodama Sjevernog Jadrana. Tijekom zime i ranog proljeća broj rebraša drastično opada zbog niskih temperatura i manje raspoloživosti hrane", kazao je docent Paliaga.
Od početka pojave invazivnih rebraša u 2016 godini, 2020. godina je dosad imala najveće brojnosti. Ukoliko će doći do znatnog zatopljenja vodenog stupca krajem proljeća i početkom ljeta, može se očekivati i rana masovna pojava rebraša u priobalju zapadne Istre. kazao je docent Paliaga.
Znanstvenici CIM-a, FPZ-a i Instituta za Oceanografiju i Ribarstvo (IOR) u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku (UNIDU) istražili su ishranu rebraša i njihov utjecaj na Inćune te otkrili da im M. leidyi predstavlja važan kompetitor za hranu. Pri vrhuncu sezone rebrašam inćuni se povlače iz područja gdje je M. leidyi brojna pa je areal njihove ishrane uz zapadnu Istru smanjen.
Doktorandica oceanografije na PMF-u u Zagrebu, djelatnica Centra za istraživanje mora IRB u Rovinju, Andrea Budiša, kazala je kako je otkriveno da veliku ulogu u prisutnosti i rasprostranjenosti rebraša imaju i morske struje. "Uspostavljanje anticiklonalnih vrtloga u sjevernom Jadranu koja se često dešava krajem ljeta pospješuje širenje rebraša iz sjeverozapadnog Jadrana prema Istarskoj obali#, kazala je Andrea Budiša.
Najnovija otkrića FPZ-a, CIM-a, UNIDU-a i Zavoda za Istraživanje Mora i Okoliša iz Zagreba, ukazuju da rebraši mogu lučiti velike količine organske tvari u moru i utjecati na brojnost i na strukturu mikrobne zajednice koja je od temeljne važnosti za morski okoliš.
Ostavite komentar