Zašto godina počinje baš prvog dana siječnja?!

Zašto baš prvog siječnja započinju godine, zašto ne neki drugi dan, 11. siječnja, 18. veljače…

Nema ama baš nikakvog razloga zašto godine ne bi počinjale na neki drugi datum.

Prvog dana siječnja, ni u svemiru ni na Zemlji, ne događa se ništa posebno.

Doček, odnosno proslava Nove godine dogovorna je, društvena stvar. Nadajmo se kako će novi krug Zemlje oko Sunca biti bolji, ugodniji, mirniji. Uvijek se tome nadamo!

Logično bi bilo započeti godinu s prvim danom zime. Tada dani postaju sve duži, a noći kraće.

Tako su Babilonci, Heleni i stari Slaveni započinjali godine. Rimljani su pak novu godinu slavili početkom proljeća, na dan proljetne ravnodnevnice. I to je logično.

Priroda se tada počinje buditi, dani postaju biti duži od noći… Asirci su pak godine započinjali na dan jesenje ravnodnevnice, kada pak noći postaju duže od dana, a priroda pomalo kreće u hibernaciju.

Izraelci Novu godinu slave 6. rujna, Kinezi pak to čine tijekom zadnjeg tjedna siječnja i prvog tjedna veljače, punih petnaestak dana. Rimokatolici slave 1. siječnja, pravoslavci 14. siječnja..

Nakon tisuća godina lutanja u izradi dovoljno dobrog kalendara, napokon se (1582.) po
nalogu pape Grgura XIII izrađuje kalendar koji je i danas u upotrebi (Gregorijanski kalendar).

Prvotno prihvaćen u katoličkim zemljama, ovaj je kalendar danas općeprihvaćen na planeti.

Zbog nebeske mehanike povremeno moramo dodavati ili oduzimati pokoju sekundu svakih
nekoliko godina (što se unazad nekoliko desetljeća i radi) kako ne bi došlo do devijacije
između realnosti u nebeskoj mehanici i kalendarskoj matematici.

Nedugo nakon proslave Nove godine, donosimo podužu priču o Kalendarima tijekom tisuća godina, do tada; Sretno nam bilo u Novoj, 2025. godini!