Svake godine, 9. veljače, ljubitelji pizze diljem svijeta slave svoje omiljeno jelo – povodom Svjetskog dana pizze organiziraju se brojni događaji, natjecanja i promocije.
No, koliko zapravo znamo o podrijetlu ovog specijaliteta koji je osvojio srca i nepca ljudi svih kultura?
Iako se uobičajeno vjeruje da pizza potječe iz Italije, njezini korijeni sežu mnogo dalje u prošlost – sve do antičke Grčke.
Grci su, usavršivši tehniku miješanja brašna i vode, pripremali plosnati kruh koji su pekli ispod užarenog kamena, a potom ga premazivali uljem i začinima. Taj jednostavni recept bio je preteča današnje pizze.
Prava prekretnica u razvoju pizze dogodila se krajem 16. i početkom 17. stoljeća, kada je rajčica stigla iz Amerike u Europu.
Ova namirnica, bez koje danas ne možemo zamisliti pizzu, postala je ključan sastojak jela koje će ubrzo osvojiti Italiju, a kasnije i svijet.
Pexsels
U 18. stoljeću, pizza u svom prepoznatljivom obliku dolazi u Napulj, gdje je ubrzo postala popularna među lokalnim stanovništvom.
Prve pizzerije bile su prodajni pultovi na otvorenom, a tek 1830. godine u Napulju je otvorena prva pizzerija koja je poslovala u zatvorenim prostorima. Tako je pizza započela svoj nezaustavljivi put prema globalnoj slavi.
Naziv "pizza" potječe od riječi "picea" i "piza", koje su se na području Sicilije i Calabrije koristile za opisivanje plosnatih pogača.
Pexsels
U legendama se često spominje i priča o kraljici Margareti Savojskog, koja je prilikom posjeta Napulju 1889. godine kušala pizzu s rajčicom, mozzarellom i bosiljkom – sastojcima koji simboliziraju boje talijanske zastave. Ova pizza, nazvana u njezinu čast "Margherita", postala je klasik.
Danas, pizza nije samo hrana – ona je kulturni fenomen. Od tradicionalnih napolitanskih varijanti do modernih, eksperimentalnih recepata, pizza se prilagođava različitim ukusima i tradicijama diljem svijeta.
Svjetski dan pizze prilika je da uživamo u ovom neodoljivom jelu, ali i da se prisjetimo njezina bogatog povijesnog puta, koji je započeo prije više tisuća godina.
Pula će krajem kolovoza na tri dana ponovno zakoračiti u vrijeme Austro-Ugarske. Željeznički kolodvor, gradski trgovi, Mornarička crkva, more i Monte Zaro postat će pozornice na kojima će povijest oživjeti kroz glazbu, ples, stare zanate i brojne priče.
Rovinjska Grisia okupila je čak 142 autora iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije, a veliko finale cjelodnevne galerije na otvorenom bila je svečana dodjela nagrada ispred kuće Mascarelli.
Nogometaši Istre 1961 poraženi su u derbiju della Učka na Rujevici, gdje je Rijeka slavila rezultatom 3:2. Zeleno-žuti su nakon tri primljena pogotka uspjeli smanjiti preko Hamze Jaganjca i Frederiksena.
Posjetitelji će tako na Malom sajmu starina moći iz prve ruke vidjeti kako od vrbova pruća nastaju tradicionalne košare te upoznati vještinu koja se nekada prenosila s generacije na generaciju.
Maksimilijan Rojnić i njegov kopljonoša Massimo Rojnić slavili su na Gradišću nakon napetog pripetavanja. Rojnić je u tri trka osvojio osam punti, a potom još dva za pobjedu nad Miliom Grabrovićem.
Iako je voda sastavljena od samo dva atoma vodika i jednog atoma kisika, njezin okus ovisi o izvoru, mineralima i načinu obrade. Razlike su male, ali ih naše nepce ipak može prepoznati.
Malo više sna, kretanja i povrća moglo bi napraviti važnu razliku. Istraživanje na više od 53 tisuće ljudi pokazalo je da za zdravije navike nisu uvijek potrebne velike promjene.
Datum je posebno značajan i za Istru, čije je stanovništvo tijekom burnog 20. stoljeća prošlo kroz fašističku represiju, rat, poratna stradanja i političke progone.
Kolovoz je u brojnim istarskim govorima angušt, srpanj može biti žetvenjak, a rujan smokvenjak. Stari nazivi mjeseci čuvaju tragove poljoprivrednih poslova, blagdana, vremenskih prilika i burne jezične prošlosti Istre.
Studija je obuhvatila podatke više od 61 tisuće Amerikanaca u radnoj dobi. Istraživači su njihove procjene zdravstvenog stanja uspoređivali s promjenama broja radnih sati iz mjeseca u mjesec, piše Euronews.
Proizvodnja sladoleda u Europskoj uniji prošle je godine porasla za gotovo dva posto. Njemačka je zadržala prvo mjesto, no Italija je zabilježila uvjerljivo najveći rast među vodećim proizvođačima.
Razlika između mladih i ukupnog stanovništva Hrvatske u svakodnevnom korištenju interneta iznosi 16 postotnih bodova, a u korištenju društvenih mreža čak 29 bodova.