Svake godine, 9. veljače, ljubitelji pizze diljem svijeta slave svoje omiljeno jelo – povodom Svjetskog dana pizze organiziraju se brojni događaji, natjecanja i promocije.
No, koliko zapravo znamo o podrijetlu ovog specijaliteta koji je osvojio srca i nepca ljudi svih kultura?
Iako se uobičajeno vjeruje da pizza potječe iz Italije, njezini korijeni sežu mnogo dalje u prošlost – sve do antičke Grčke.
Grci su, usavršivši tehniku miješanja brašna i vode, pripremali plosnati kruh koji su pekli ispod užarenog kamena, a potom ga premazivali uljem i začinima. Taj jednostavni recept bio je preteča današnje pizze.
Prava prekretnica u razvoju pizze dogodila se krajem 16. i početkom 17. stoljeća, kada je rajčica stigla iz Amerike u Europu.
Ova namirnica, bez koje danas ne možemo zamisliti pizzu, postala je ključan sastojak jela koje će ubrzo osvojiti Italiju, a kasnije i svijet.
Pexsels
U 18. stoljeću, pizza u svom prepoznatljivom obliku dolazi u Napulj, gdje je ubrzo postala popularna među lokalnim stanovništvom.
Prve pizzerije bile su prodajni pultovi na otvorenom, a tek 1830. godine u Napulju je otvorena prva pizzerija koja je poslovala u zatvorenim prostorima. Tako je pizza započela svoj nezaustavljivi put prema globalnoj slavi.
Naziv "pizza" potječe od riječi "picea" i "piza", koje su se na području Sicilije i Calabrije koristile za opisivanje plosnatih pogača.
Pexsels
U legendama se često spominje i priča o kraljici Margareti Savojskog, koja je prilikom posjeta Napulju 1889. godine kušala pizzu s rajčicom, mozzarellom i bosiljkom – sastojcima koji simboliziraju boje talijanske zastave. Ova pizza, nazvana u njezinu čast "Margherita", postala je klasik.
Danas, pizza nije samo hrana – ona je kulturni fenomen. Od tradicionalnih napolitanskih varijanti do modernih, eksperimentalnih recepata, pizza se prilagođava različitim ukusima i tradicijama diljem svijeta.
Svjetski dan pizze prilika je da uživamo u ovom neodoljivom jelu, ali i da se prisjetimo njezina bogatog povijesnog puta, koji je započeo prije više tisuća godina.
Rezultati istraživanja tako pokazuju da hrvatski građani istodobno prepoznaju gospodarsku potrebu za stranom radnom snagom, ali i izražavaju određene rezerve, osobito kada je riječ o integraciji i dugoročnom društvenom utjecaju.
Najveće prepreke u praksi su predrasude, nedovoljno iskustvo i sama struktura gospodarstva u kojem dominiraju turizam i ugostiteljstvo, gdje je sezonalnost izražena, a radna mjesta ponekad fizički zahtjevna, što traži dodatnu prilagodbu i planiranje!
Tijekom boravka studenti će dio vremena provoditi s djecom u prirodi, kroz neposredno promatranje i sudjelovanje u radu, upoznajući model učenja na otvorenom koji se u Puli razvija i provodi u praksi.
Turneja započinje u utorak, 10. ožujka 2026. godine u Rovinju s predstavom Draga Jelena Sergejevna autorice Ljudmile Razumovske, u režiji Luke Mihovilovića.
Poseban naglasak stavljen je na stvaralaštvo pulskih skladatelja Giulia Smareglije i Alfreda Martinza, čija će odabrana djela izvesti učenice Škole za glazbu i scenske umjetnosti Ivana Matetića-Ronjgova iz Pule.
Kroz arhivske dokumentarne filmove i televizijske zapise, publika će u utorak doznati kako su jadranska brodogradilišta desetljećima oblikovala industrijski identitet i javnu percepciju hrvatskih škverova.
Na jednom mjestu posjetitelji će, potpuno besplatno, moći razgledati modernu poljoprivrednu mehanizaciju, opremu i tehnologije za proizvodnju, pronaći sadnice te kušati brojne domaće proizvode OPG-ova.
Istarski dijalekt desetljećima se prenosio kroz svakodnevni život, bez knjiga i pravila. Danas mnoge stare riječi nestaju iz govora, a s njima tiho odlazi i dio identiteta koji se ne može zamijeniti standardnim jezikom.
Program donosi najnovije trendove putopisnog storytellinga, a VR tehnologija sve se češće koristi i u obrazovanju jer kroz zabavno iskustvo omogućuje lakše učenje i bolje razumijevanje sadržaja.
Lončar je ovu vještinu naučio prije tridesetak godina od svojega punca, a kroz obiteljsko nasljeđe preuzeo je znanje čak triju generacija istarskih pletača.
Gusta magla iznad Rovinja prije točno 90 godina dovela je do jedne od najvećih tragedija u povijesti grada, kada je hidroavion na liniji Trst – Zadar udario u zvonik crkve svete Eufemije i potom se srušio u more.