Nacionalni park Brijuni pokrenuo je Plavi forum za održivi razvoj, novu platformu za suradnju u očuvanju močvarnih i priobalnih ekosustava, s posebnim fokusom na područje od pulske luke do Barbarige.
Forum je uspostavljen na prvoj radionici projekta GREW – Upravljanje močvarama i priobaljem u prekograničnoj regiji Italija – Hrvatska, koji okuplja stručnjake i dionike iz različitih sektora kako bi zajednički odgovorili na sve izraženije ekološke izazove.
Na radionici održanoj u Fažani, 20. veljače 2025. godine, sudjelovalo je 40 predstavnika javnih ustanova, lokalne i regionalne samouprave, istraživačkih institucija, turističkog sektora i nevladinih organizacija.
Kroz otvoreni dijalog analizirano je trenutno stanje priobalnih vodenih površina, uključujući lokve, močvare, priobalno more i podzemne vode, te su definirani glavni izazovi i prioriteti za njihovo očuvanje. Uz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, naglasak je stavljen na utjecaj klimatskih promjena i hitnu potrebu za prilagodbom ovih osjetljivih ekosustava.
Močvarna i priobalna staništa od neprocjenjive su vrijednosti za bioraznolikost, ali i za gospodarstvo, posebice turizam, ribarstvo i poljoprivredu. Međutim, zbog pritisaka urbanizacije, onečišćenja i klimatskih ekstrema, ona su sve ugroženija. Tijekom 20. stoljeća nestalo je čak 50 % močvarnih područja u Sredozemlju, dok su ekstremni vremenski događaji postali učestaliji i razorniji.
Foto: NP Brijuni
Jedan od ključnih primjera takve degradacije je močvarno područje Saline na Velikom Brijunu, nekada važno slatkovodno stanište, koje danas više ne ispunjava svoj ekološki potencijal. Unatoč tome, ostaje važna točka za mnoge migratorne vrste, osobito ptice, kojima pruža utočište i mjesto za odmor. Očuvanje i obnova ovakvih mikro-lokaliteta ključni su za osiguravanje stabilnosti ekosustava i otpornosti na klimatske promjene.
U skladu s principima Sporazuma o vlažnim staništima (Wetland Contract), na radionici su identificirani glavni pritisci na priobalne vode i močvare te definirani prioriteti za buduće aktivnosti. Sudionici su podijelili i primjere dobrih praksi u poslovanju i smanjenju negativnog utjecaja čovjeka na osjetljive ekosustave.
Posebno su istaknuti uspješni modeli upravljanja otpadnim vodama, otpadom i zaštitom od požara, koji bi mogli poslužiti kao inspiracija za daljnje projekte u regiji pogođenoj klimatskom krizom.
Kroz projekt GREW provode se pilot istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na priobalne i močvarne ekosustave, a razvijaju se i strategije prilagodbe te uspostavlja sustav za donošenje odluka o njihovoj zaštiti.
Foto: NP Brijuni
Prva radionica bila je uvod u proces izrade strateškog dokumenta s akcijskim planom mjera prilagodbe, koji će se razvijati kroz dva dodatna susreta tijekom godine. Dokument Sporazuma o močvarama trebao bi se potpisati u proljeće 2026. godine i poslužiti kao temelj za buduće inicijative u zaštiti močvarnih i priobalnih područja te održivom razvoju lokalne zajednice.
Jedan dobar primjer već postoji u Istri za područje posebnog ornitološkog rezervata Palud, kojim upravlja Javna ustanova Natura Histrica, partner i u ovom projektu prekogranične suradnje.
Sljedeća radionica predviđena je za svibanj 2025. godine, a zaključci s prve radionice poslužit će kao polazište za definiranje konkretnih mjera i aktivnosti. Organizatori zahvaljuju svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju i doprinosu te se nadaju da će se pridružiti i sljedećim susretima na Brijunima.
Projekt se financira iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. Vodeći partner je IUAV Sveučilište iz Venecije, a u projektu sudjeluje četiri partnera iz Italije i četiri iz Hrvatske.
Na otoku je postavljena i informativna tabla s osnovnim podacima o otočiću i njegovoj povijesnoj utvrdi te upozorenjima o pravilima boravka na tom prostoru.
Na Aktualnom satu Gradskog vijeća Rovinja raspravljalo se o porastu kriminaliteta u gradu. SDP-ova vijećnica Maria Blažina upozorila je na zabrinjavajuće podatke iz policijskog izvješća, dok je gradonačelnik Emil Nimčević istaknuo kako Grad već provodi niz preventivnih programa.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Istarskoj županiji izdane su građevinske dozvole čija procijenjena vrijednost radova prelazi 742 milijuna eura, što Istru ponovno svrstava među županije s najintenzivnijom gradnjom u Hrvatskoj.
Program je zamišljen kao druženje uz kazališni kviz, karaoke i društvene igre, čime se završetak manifestacije oblikuje kao zajedničko okupljanje koje potiče dijalog, druženje i kreativnu razmjenu u neformalnom okruženju.
Pulska prometna policija u Vodnjanu je zaustavila 44-godišnjeg vozača koji je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola od 1,56 promila. Zbog prekršaja je kažnjen s 1.320 eura te mu je izrečena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.
Na današnji dan, 12. ožujka 1847. godine, u Županićima kraj Labina rođen je Josip Belušić, istarski izumitelj koji je svijetu predstavio velocimetar – jedan od prvih električnih uređaja za mjerenje brzine vozila, preteču današnjih tahografa i taksimetara.
Optimalna razina vlažnosti u domu kreće se između 40 % i 60 %, što se jednostavno može pratiti higrometrom. Kada vrijednosti redovito prelaze 70 %, počinju se stvarati idealni uvjeti za razvoj plijesni, gljivica i neugodnih mirisa.
U sklopu ciklusa „Petkom u sedam“ ovog petka na Zvjezdarnici Višnjan održat će se predavanje o sve češćem povjeravanju ljudi umjetnoj inteligenciji, uz pitanje može li AI pomoći mentalnom zdravlju ili stvara opasnu iluziju podrške.