Nacionalni park Brijuni pokrenuo je Plavi forum za održivi razvoj, novu platformu za suradnju u očuvanju močvarnih i priobalnih ekosustava, s posebnim fokusom na područje od pulske luke do Barbarige.
Forum je uspostavljen na prvoj radionici projekta GREW – Upravljanje močvarama i priobaljem u prekograničnoj regiji Italija – Hrvatska, koji okuplja stručnjake i dionike iz različitih sektora kako bi zajednički odgovorili na sve izraženije ekološke izazove.
Na radionici održanoj u Fažani, 20. veljače 2025. godine, sudjelovalo je 40 predstavnika javnih ustanova, lokalne i regionalne samouprave, istraživačkih institucija, turističkog sektora i nevladinih organizacija.
Kroz otvoreni dijalog analizirano je trenutno stanje priobalnih vodenih površina, uključujući lokve, močvare, priobalno more i podzemne vode, te su definirani glavni izazovi i prioriteti za njihovo očuvanje. Uz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, naglasak je stavljen na utjecaj klimatskih promjena i hitnu potrebu za prilagodbom ovih osjetljivih ekosustava.
Močvarna i priobalna staništa od neprocjenjive su vrijednosti za bioraznolikost, ali i za gospodarstvo, posebice turizam, ribarstvo i poljoprivredu. Međutim, zbog pritisaka urbanizacije, onečišćenja i klimatskih ekstrema, ona su sve ugroženija. Tijekom 20. stoljeća nestalo je čak 50 % močvarnih područja u Sredozemlju, dok su ekstremni vremenski događaji postali učestaliji i razorniji.
Foto: NP Brijuni
Jedan od ključnih primjera takve degradacije je močvarno područje Saline na Velikom Brijunu, nekada važno slatkovodno stanište, koje danas više ne ispunjava svoj ekološki potencijal. Unatoč tome, ostaje važna točka za mnoge migratorne vrste, osobito ptice, kojima pruža utočište i mjesto za odmor. Očuvanje i obnova ovakvih mikro-lokaliteta ključni su za osiguravanje stabilnosti ekosustava i otpornosti na klimatske promjene.
U skladu s principima Sporazuma o vlažnim staništima (Wetland Contract), na radionici su identificirani glavni pritisci na priobalne vode i močvare te definirani prioriteti za buduće aktivnosti. Sudionici su podijelili i primjere dobrih praksi u poslovanju i smanjenju negativnog utjecaja čovjeka na osjetljive ekosustave.
Posebno su istaknuti uspješni modeli upravljanja otpadnim vodama, otpadom i zaštitom od požara, koji bi mogli poslužiti kao inspiracija za daljnje projekte u regiji pogođenoj klimatskom krizom.
Kroz projekt GREW provode se pilot istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na priobalne i močvarne ekosustave, a razvijaju se i strategije prilagodbe te uspostavlja sustav za donošenje odluka o njihovoj zaštiti.
Foto: NP Brijuni
Prva radionica bila je uvod u proces izrade strateškog dokumenta s akcijskim planom mjera prilagodbe, koji će se razvijati kroz dva dodatna susreta tijekom godine. Dokument Sporazuma o močvarama trebao bi se potpisati u proljeće 2026. godine i poslužiti kao temelj za buduće inicijative u zaštiti močvarnih i priobalnih područja te održivom razvoju lokalne zajednice.
Jedan dobar primjer već postoji u Istri za područje posebnog ornitološkog rezervata Palud, kojim upravlja Javna ustanova Natura Histrica, partner i u ovom projektu prekogranične suradnje.
Sljedeća radionica predviđena je za svibanj 2025. godine, a zaključci s prve radionice poslužit će kao polazište za definiranje konkretnih mjera i aktivnosti. Organizatori zahvaljuju svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju i doprinosu te se nadaju da će se pridružiti i sljedećim susretima na Brijunima.
Projekt se financira iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. Vodeći partner je IUAV Sveučilište iz Venecije, a u projektu sudjeluje četiri partnera iz Italije i četiri iz Hrvatske.
Svjedočanstva preživjelih su potresna – od pucanja na ljude u kućama i ispred njih, do žrtava koje su žive spalili u slami i stajama. Smrtno su stradale dvadeset i dvije muške osobe u dobi od 16 do 74 godine.
Tijekom vikenda na istarskim cestama zabilježeno je osam prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno pet osoba, a policija je pritom otkrila i 175 prometnih prekršaja, među kojima prednjače prebrza vožnja i vožnja pod utjecajem alkohola.
Rovinj će Valentinovo dočekati uz glazbu i romantiku – u subotu 14. veljače u kazalištu Antonio Gandusio nastupa Saša Lozar uz klavirsku pratnju, donoseći publici posebnu večer posvećenu ljubavi i emocijama.
Kartica autotaksi vozača izdaje se vozačima koji obavljaju autotaksi prijevoz putnika, pod uvjetom da imaju navršenu 21 godinu života, važeću vozačku dozvolu B kategorije, završenu početnu kvalifikaciju po posebnom programu za vozače B kategorije te dobar ugled.
U sklopu panel-rasprave govorit će se o ranjivosti krškog podzemlja i zaštiti izvorišta, kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti pitke vode, kao i o stanju vodne infrastrukture te gubicima u sustavu.
Postupak je žuran: rješenje se donosi u roku od osam dana, a ako je potreban ispitni postupak, rok je 30 dana. Ako stranka nije zadovoljna rješenjem, može podnijeti žalbu u roku od 15 dana, osobno, poštom, elektronički ili usmeno na zapisnik u području ureda koji je donio rješenje.
Kroz igru, kretanje i elemente rukometa, djeca razvijaju motoričke vještine, koordinaciju, timski duh te ljubav prema sportu, sve prilagođeno njihovoj dobi. Program istovremeno promiče aktivan i zdrav život od najranije dobi.
Nagrada ohrabrenja za plesačicu do 25 godina pripala je Lari Kapeloto iz Istre, dok je nagradu za izuzetan umjetnički doprinos i razvoj suvremenog plesa dobila Vesna Mimica, i to uz dugogodišnji umjetnički rad, ali i novinarski doprinos praćenju plesne scene na Hrvatskoj radioteleviziji.
Meneghetti Wine Hotel & Winery 5* još jednom je potvrdio svjetsku reputaciju istarskog luksuza uvrštenjem među 101 najbolji hotel svijeta u prestižnom Tatler Travel Guideu 2026, čime je Istra dobila jedno od svojih najsnažnijih međunarodnih priznanja u luksuznom turizmu.
Radionicu vodi Petra Krpan s Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a sav materijal i alat su osigurani, a polaznici kući nose vlastiti, jedinstveni komad nakita.
Korištenjem aplikacije moguće je prikupljati podatke o: hidrološkim prilikama u rezervatu, prisutnosti biljnih i životinjskih vrsta, stanju zagađenosti i drugim ekološkim parametrima.