Nacionalni park Brijuni pokrenuo je Plavi forum za održivi razvoj, novu platformu za suradnju u očuvanju močvarnih i priobalnih ekosustava, s posebnim fokusom na područje od pulske luke do Barbarige.
Forum je uspostavljen na prvoj radionici projekta GREW – Upravljanje močvarama i priobaljem u prekograničnoj regiji Italija – Hrvatska, koji okuplja stručnjake i dionike iz različitih sektora kako bi zajednički odgovorili na sve izraženije ekološke izazove.
Na radionici održanoj u Fažani, 20. veljače 2025. godine, sudjelovalo je 40 predstavnika javnih ustanova, lokalne i regionalne samouprave, istraživačkih institucija, turističkog sektora i nevladinih organizacija.
Kroz otvoreni dijalog analizirano je trenutno stanje priobalnih vodenih površina, uključujući lokve, močvare, priobalno more i podzemne vode, te su definirani glavni izazovi i prioriteti za njihovo očuvanje. Uz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, naglasak je stavljen na utjecaj klimatskih promjena i hitnu potrebu za prilagodbom ovih osjetljivih ekosustava.
Močvarna i priobalna staništa od neprocjenjive su vrijednosti za bioraznolikost, ali i za gospodarstvo, posebice turizam, ribarstvo i poljoprivredu. Međutim, zbog pritisaka urbanizacije, onečišćenja i klimatskih ekstrema, ona su sve ugroženija. Tijekom 20. stoljeća nestalo je čak 50 % močvarnih područja u Sredozemlju, dok su ekstremni vremenski događaji postali učestaliji i razorniji.
Foto: NP Brijuni
Jedan od ključnih primjera takve degradacije je močvarno područje Saline na Velikom Brijunu, nekada važno slatkovodno stanište, koje danas više ne ispunjava svoj ekološki potencijal. Unatoč tome, ostaje važna točka za mnoge migratorne vrste, osobito ptice, kojima pruža utočište i mjesto za odmor. Očuvanje i obnova ovakvih mikro-lokaliteta ključni su za osiguravanje stabilnosti ekosustava i otpornosti na klimatske promjene.
U skladu s principima Sporazuma o vlažnim staništima (Wetland Contract), na radionici su identificirani glavni pritisci na priobalne vode i močvare te definirani prioriteti za buduće aktivnosti. Sudionici su podijelili i primjere dobrih praksi u poslovanju i smanjenju negativnog utjecaja čovjeka na osjetljive ekosustave.
Posebno su istaknuti uspješni modeli upravljanja otpadnim vodama, otpadom i zaštitom od požara, koji bi mogli poslužiti kao inspiracija za daljnje projekte u regiji pogođenoj klimatskom krizom.
Kroz projekt GREW provode se pilot istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na priobalne i močvarne ekosustave, a razvijaju se i strategije prilagodbe te uspostavlja sustav za donošenje odluka o njihovoj zaštiti.
Foto: NP Brijuni
Prva radionica bila je uvod u proces izrade strateškog dokumenta s akcijskim planom mjera prilagodbe, koji će se razvijati kroz dva dodatna susreta tijekom godine. Dokument Sporazuma o močvarama trebao bi se potpisati u proljeće 2026. godine i poslužiti kao temelj za buduće inicijative u zaštiti močvarnih i priobalnih područja te održivom razvoju lokalne zajednice.
Jedan dobar primjer već postoji u Istri za područje posebnog ornitološkog rezervata Palud, kojim upravlja Javna ustanova Natura Histrica, partner i u ovom projektu prekogranične suradnje.
Sljedeća radionica predviđena je za svibanj 2025. godine, a zaključci s prve radionice poslužit će kao polazište za definiranje konkretnih mjera i aktivnosti. Organizatori zahvaljuju svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju i doprinosu te se nadaju da će se pridružiti i sljedećim susretima na Brijunima.
Projekt se financira iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. Vodeći partner je IUAV Sveučilište iz Venecije, a u projektu sudjeluje četiri partnera iz Italije i četiri iz Hrvatske.
Daljnjom kontrolom utvrđeno je kako je riječ o odjavljenom automobilu, a 56-godišnjak je njime upravljao u vrijeme dok mu je na snazi bila mjera zabrane izdavanja vozačke dozvole.
Trideset i pet godina nakon osnivanja 119. brigade HV i Rovinjske bojne „Fortunali“, u Rovinju je otvorena izložba koja kroz fotografije, dokumente i uspomene vraća priču na ljude koji su iz svojih domova krenuli u obranu Hrvatske.
Treća faza Supetarskog vodovoda ulazi u završnicu. Asfaltirana je županijska cesta od Dolinci do Slavčići, a nakon izvedbe preostalih spojeva za Gljušćiće i Dolince radovi će biti u cijelosti završeni.
Nakon sportskog dijela, program se nastavlja u 19 sati živom glazbom i proglašenjem pobjednika. Za glazbenu atmosferu pobrinut će se Acid Salvia, a posjetitelje očekuje i roštilj.
Rovinjska policija u samo tjedan dana utvrdila je čak 182 prometna prekršaja. Prednjače prekoračenja brzine, a zabilježeno je i 30 slučajeva nekorištenja zaštitne kacige te osam vožnji pod utjecajem alkohola.
Dok hrvatski prvašići u školu najčešće kreću sa šest godina, njihovi vršnjaci diljem Europe školske klupe prvi put upoznaju u različitoj dobi. U Istri se ove godine očekuje između 1.700 i 1.800 prvašića.
Više od 25 mladih iz Kumpanije Martinski pokazalo je što znači pravo zajedništvo. Jubilarnu desetu feštu posvetili su svom 22-godišnjem prijatelju Matiji Đurčeku, prikupljajući sredstva za protezu, liječenje i oporavak.
Od koncerata i gastronomije do tradicije, sporta i sadržaja za najmlađe – Rovinj će od 11. do 17. rujna brojnim događanjima obilježiti Dane Grada i blagdan svoje zaštitnice svete Eufemije.
OpenAI je predstavio GPT-6 Astru, svoj najnapredniji AI model dosad. Brža je i samostalnija, no Reuters upozorava i na drugu stranu velikog tehnološkog skoka – nadzor sve sposobnijih AI sustava postaje sve zahtjevniji.
Najveće ljetne gužve polako ostaju iza nas, ali ljeto u Istri još nije gotovo. More je i dalje toplo, plaže mirnije, a gradovi ponovno dišu nešto sporijim ritmom – zbog čega mnogi upravo rujan smatraju najljepšim dijelom godine.
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj nastavlja rasti, a na vrhu domaćeg tržišta ponovno su dobro poznata imena. Škoda dominira među markama, dok podaci otkrivaju i veliku promjenu u tome kakav pogon Hrvati danas biraju.
Koštica iz Gala ili Granny Smith jabuke neće izrasti u stablo s plodovima jednakog okusa i izgleda. Zato se popularne sorte jabuka desetljećima, pa i stoljećima, čuvaju cijepljenjem.
Papirnata karta na koljenima, razglednica poslije ručka i dogovoreno mjesto sastanka ako se izgubite. Pametni telefoni putovanja su učinili jednostavnijima, ali usput su gotovo izbrisali neke rituale kojih se mnogi još dobro sjećaju.