''Zašto smo još uvijek nevidljivi?'' - Poruka povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu
"Iako je ovogodišnji naš slogan i slogan zajednice diljem Europe „Nismo nevidljivi“, iskustvo protekle godine pokazuje da sustav još uvijek ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri potrebe osoba s autizmom i njihovih obitelji", poručuju iz Saveza udruga za autizam Hrvatske.
IstraIN
2 Travanj 2025 I 06:45
Pexels
Na današnji dan, 2. travnja, obilježava se Svejtski dan svjesnosti o autizmu. Povodom ovog dana prigodnu poruku odaslao je Savez udruga za autizam Hrvatske, a mi ju u cijelosti prenosimo u nastavku.
"Svjetski dan svjesnosti o autizmu 2025. obilježavamo s osjećajem hitnosti i zabrinutosti, jer unatoč prošlogodišnjim apelima i kontinuiranom radu naše zajednice, napredak je i dalje spor i nedostatan. Iako je ovogodišnji naš slogan i slogan zajednice diljem Europe „Nismo nevidljivi“, iskustvo protekle godine pokazuje da sustav još uvijek ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri potrebe osoba s autizmom i njihovih obitelji.
Svjesni smo da su i državne institucije suočene s preopterećenim sustavima i administrativnim izazovima. Upravo zato nudimo partnerski pristup - umjesto sukoba i međusobnog optuživanja, predlažemo suradnju kroz dijalog, stručno znanje i međunarodne primjere dobre prakse.
Zajedničkim naporima možemo razviti strategiju koja neće biti samo popis želja, već konkretan plan provedbe koji odgovara na potrebe osoba s autizmom i njihovih obitelji, ali i olakšava rad institucijama koje ih podržavaju.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj osoba s autizmom raste iz godine u godinu. Sve više obitelji suočava se s izazovima odgoja, obrazovanja i podrške djeci i odraslima s autizmom, no sustav i dalje ne odgovara na njihove potrebe.
Nedostatak sustavne podrške vidljiv je u svim segmentima - od dijagnostike i rane intervencije, školovanja, zapošljavanja, do dugoročne skrbi za odrasle osobe s autizmom.
Pexels
Unatoč višekratnim pokušajima, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH već godinu dana ignorira naše zahtjeve za izmjenama diskriminatornog zakona o povlasticama u prometu. Osobna asistencija za osobe s autizmom i dalje je rijetkost - naše istraživanje pokazuje da u pojedinim županijama nijedna osoba s autizmom nije ostvarila pravo na asistenta. Inkluzivni dodatak, iako osmišljen kao podrška samostalnosti, u praksi se često prelijeva u privatne terapijske usluge jer država i dalje ne osigurava adekvatan sustav rane intervencije.
Posebno je zabrinjavajuća situacija odraslih osoba s autizmom, osobito onih starijih od 21 godine, kojima je potrebna intenzivna podrška. Njihovi roditelji, već iscrpljeni godinama borbe, sve češće nisu u mogućnosti brinuti o njima zbog starosti i bolesti. Sustav ne nudi nikakva konkretna rješenja - institucije prebacuju odgovornost, radne skupine se osnivaju, ali ne sastaju, a radna tijela na naše upite ne odgovaraju.
Administrativno breme na udrugama koje skrbe za najpotrebitije postaje nepodnošljivo. Natječaji se raspisuju s kašnjenjem, dok se izvještaji pregledavaju s birokratskom preciznošću koja iscrpljuje resurse i energiju onih koji svakodnevno rade na terenu.
Uz sve navedeno, nužno je podsjetiti na činjenicu da autizam nije bolest, već neurodivergentnost koja zahtijeva prilagođenu podršku i razumijevanje društva.
Pexels
Osobe s autizmom imaju pravo na obrazovanje, zapošljavanje, kvalitetne zdravstvene usluge i dostojanstven život, no bez konkretnih promjena u politici i sustavu socijalne skrbi, ta prava ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Sve to događa se u kontekstu teških tragedija, poput one u Centru za rehabilitaciju Rijeka, koje nameću bolno pitanje: koliko dugo ćemo još biti nevidljivi?
Kako bismo osigurali dugoročna i održiva rješenja, pozivamo nadležne institucije, donositelje odluka i sve relevantne dionike na zajednički dijalog o izradi nacionalne strategije za autizam. Takav dokument omogućio bi sveobuhvatan pristup ranoj intervenciji, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnim uslugama i dugoročnoj skrbi za osobe s autizmom, uzimajući u obzir i izazove s kojima se suočavaju institucije i sustav kao cjelina.
Savez udruga za autizam Hrvatske i gotovo 20 udruga već rade na modelima rješenja i analizama koje mogu biti temelj za takav strateški okvir. No, da bismo napravili iskorak, potrebno je političko vodstvo i institucionalna podrška. Ovo nije pitanje samo jedne skupine građana - ovo je pitanje društva u cjelini. Vrijeme je da napravimo konkretnu promjenu", stoji u priopćenju Saveza udruga za autizam Hrvatske.
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.
Akcija, provedena u sklopu EMPACT Hackathona o trgovini ljudima, otkrila je zabrinjavajuće trendove kao što su porast online vrbovanja žrtava, korištenje umjetne inteligencije za generiranje oglasa te pojavu dark web stranica koje nude materijale seksualnog zlostavljanja djece...
Na Marleri kod Ližnjana uspješno je uništena zrakoplovna bomba zaostala iz Drugog svjetskog rata, a cijela je operacija provedena pod strogim mjerama sigurnosti i u koordinaciji brojnih službi.
U Multimedijalnom centru Grada Rovinja u petak je održana svečanost povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, na kojoj su uručena priznanja brojnim sugrađanima koji već godinama nesebično daruju krv i time spašavaju ljudske živote.
Osim remećenja bioritma pomicanje sata ima ozbiljan utjecaj na zdravlje rekla je za Media servis neurologinja i somnologinja sa Zavoda za poremećaje spavanja u klinici za psihijatriju Vrapče Marina Mioč.
Korlević: "Sve zemlje su za ukidanje jedini je problem za koju zonu ili za koliko sati u odnosu na solarno vrijeme. Ideja je da to bude solarno vrijeme, ono što se uvijek smatralo normalnim, da je podne jednako udaljeno od jutra i od večeri, ali pitanje je što će se dogovoriti."
Cilj programa je približiti djeci logiku i kreativnost kodiranja kroz igru s LEGO setovima i jednostavne digitalne zadatke. Radionice potiču razvoj logičkog razmišljanja, timskog rada, rješavanja problema i digitalne pismenosti, a temelje se na principu „učenje kroz igru“.
U tri sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag, na dva sata, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno srednjoeuropsko vrijeme (CET).
Program započinje u 13 sati biciklijadom, najstarijom u Istri, a prijave su moguće na dan održavanja u Loži. Nakon biciklijade, od 14 sati, u Žlinji će se održati turnir u pljočkanju i gađanju z fjondami.