Istraživanje pokazuje: Hrvati sve bolje upravljaju financijama, ali inflacija i nesigurnost ostaju izazovi
Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na osnovne životne potrebe – najviše na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22% ukupnih mjesečnih troškova.
Građani Hrvatske sve bolje upravljaju vlastitim financijama. Čak 36% ispitanika očekuje poboljšanje financijske situacije u sljedećih godinu dana, a 32% smatra da im je sada bolje nego prije godinu dana, pokazuje novo istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u travnju ove godine.
Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su na 1.154 eura – što je povećanje od 119 eura u odnosu na prethodnu godinu.
Istraživanje pokazuje da 80% ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija. Naglasimo da ih 31% navodi da je porast troškova znatno, a 48% nešto veći. Oko 16% ispitanika troši jednako kao i prije, a njih samo 5% ima manje troškove.
Najviše se troši na hranu i piće, a najčešći oblik štednje je kupovina na akcijama
Prema konkretnim procjenama samih ispitanika, Hrvati sada raspolažu s 1.154 eura mjesečno, što uključuje sve redovne i dodatne osobne prihode. Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno 845 eura.
Gotovo petina ispitanika (19%) iz te skupine navodi kako nemaju nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.
Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na osnovne životne potrebe – najviše na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22% ukupnih mjesečnih troškova.
Slijede izdaci za odjeću i obuću (15%), otplate kredita (11%) te štednju i ulaganja (10%). Iako je iznos za hranu i piće i dalje najviši, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je pad potrošnje upravo u toj kategoriji – građani sve češće biraju proizvode s popusta te prate svoje navike kupovine i konzumacije.
Većina građana aktivno se angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupovinu na akcijama i rasprodajama (56%), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48%) te uspoređivanje cijena u trgovinama (47%).
Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.
Foto: PRESS
„Jasno je da gospodarski izazovi utječu na sve, a posebno na samozaposlene. 26% njih strahuje od zatvaranja poslovanja, dok je 9% to nažalost već iskusilo.
Upravo zbog toga su projekti poput Mastercardovog Uplifta, koji već četiri godine podržava male i srednje poduzetnike edukacijama, mentorstvima i digitalnim rješenjima, ključni za jačanje njihove otpornosti te naposljetku i rast“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Najviše financijskog optimizma dolazi od mladih
Ove godine zabilježen je blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27%) što je četiri postotna boda više nego 2024. Shodno tome, blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti – no i dalje je nizak i iznosi 18%. Kada je u pitanju poboljšanje financija u idućih godinu dana, najviše optimizma dolazi iz redova mladih (42%) i onih s višim osobnim prihodima.
Istraživanje pokazuje da postoji snažna povezanost između trenutačne percepcije financijskog stanja i očekivanja za budućnost. Naime, ispitanici koji sada osjećaju poboljšanje financijske situacije, u 63% slučajeva očekuju da će im u budućnosti biti još bolje. Oni koji danas, pak, percipiraju pogoršanje, u 48% slučajeva očekuju daljnje negativne trendove.
Stariji više štede, a mladi iznadprosječno troše na odjeću, obuću i obrazovanje
Stariji ispitanici, posebno oni između 40 i 55 godina, izdvajaju veće iznose za štednju, ulaganja i otplatu kredita nego mlađe generacije. Mladi do 29 godina znatno veći udio osobnih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite. Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina troše u prosjeku u svim kategorijama, no bilježi se pad ukupnih troškova u toj skupini – što je znak prilagodbe promjenama na tržištu.
Inflacija i rast cijena i dalje su glavni izvor zabrinutosti za 61% ispitanika. Slijede kriminal i korupcija (35%) te imigrantski val i dolazak stranih radnika, koji ove godine bilježi rast u percepciji važnosti od pet postotnih poena.
Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24%) i porast stope nezaposlenosti (13%). Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.
Zanimljivo, više od trećine zaposlenih građana (35%) strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah najizraženiji među mladima (42%), građanima srednjih prihoda (45%) te među stanovnicima Slavonije (47%).
Od 15. studenoga zimska oprema obvezna je na određenim hrvatskim cestama, čak i kada nema snijega. Vozači iz Istre posebno trebaju pripaziti pri putovanju prema Rijeci i Zagrebu. Donosimo što morate imati u automobilu i kolike su kazne.
Endija Rimanića zanimalo je što je Istarska županija poduzela kako bi spriječila bespravno sakupljanje tartufa u Motovunskoj šumi. Pročelnik Ezio Pinzan odgovorio je da su u tijeku izmjene pravilnika i da je cilj strože urediti tu djelatnost.
Porečka policija zaustavila je 34-godišnjaka u Labincima, koji je kod sebe imao više od 47 grama hašiša i odbio testiranje na droge. Sudu je predložena novčana kazna od 1.980 eura ili do 90 dana zatvora te šestomjesečna zabrana vožnje.
Na sjednici Skupštine Istarske županije ponovno se otvorilo pitanje kontroverznog projekta KodeCo Net Zero u Koromačnu. Župan Boris Miletić poručio je kako Istarska županija nikada nije dala podršku projektu, istaknuvši zabrinutost zbog njegova mogućeg utjecaja na okoliš.
„The Time Has Come”, novi EP Angelice Zacchigne, izlazi 20. studenoga 2026. Riječ je o glazbenom projektu nastalom kroz istraživanje ritma i eksperimentiranje zvukom, realiziranom u duetu s glazbenikom Aleksandrom Lukićem.
Istarski gradovi pripremaju dočeke za različite ukuse: Pula donosi koncerte na više lokacija, Rovinj rock večer uz Alena Islamovića, a Poreč čak nekoliko programa za različite generacije. Evo tko će nastupati na Staru godinu.
Prepoznatljiva crna boja, odvažni krojevi i skulpturalne forme obilježili su novu kolekciju istarske dizajnerice Martine Herak, predstavljenu na šestom izdanju modne manifestacije Moderna u Zadru.