Na Krku održana Robotrka na prstenac: Pula odnijela zlato i srebro
Na natjecanju u gradu Krku sudjelovalo je 48 učenika u 16 ekipa iz Pule, Barbana, Krka i Pazina. Domaćin natjecanja je bila OŠ Fran Krsto Frankopan, a organizator natjecanja udruga KIOK (Klub informatičara otoka Krka).
Na Krku je 7. lipnja 2025.godine u sportskoj dvorani OŠ Fran Krsto Frankopan održano prvo natjecanje u okviru 12.Robotrke na prstenac. Drugo natjecanje će biti 23. kolovoza u Barbanu.
Na natjecanju u gradu Krku sudjelovalo je 48 učenika u 16 ekipa iz Pule, Barbana, Krka i Pazina. Domaćin natjecanja je bila OŠ Fran Krsto Frankopan, a organizator natjecanja udruga KIOK (Klub informatičara otoka Krka).
Na otvaranju natjecanja natjecateljima se obratila direktorica Turističke zajednice grada Krka Ivana Kovačić, ravnatelj OŠ Fran Krsto Frankopan Serđo Samblić i gradonačelnik grada Krka Darijo Vasilić koji je i otvorio natjecanje.
Osnovna pravila Robotrke na prstenac su sljedeća:
Natjecatelji su učenici osnovnih škola s područja Istarske i Primorsko-goranske županije. Natjecatelji se natječu u timovima, a svaki tim čine tri natjecatelja. Svaki tim (ekipa) ima svoje ime i kapitena. U natjecanju se upravlja robotom tako da u vremenu od 10 sekundi robot prijeđe stazu od 150 cm i kopljem pogoditi prstenac. Svaki natjecatelj vozi ukupno tri vožnje koje se razlikuju prema načinu upravljanja robotom.
U ručnom upravljanju natjecatelj s tipkovnicom, mišem, daljinskim upravljačem, igraćom palicom (joystickom), mobitelom ili tipkalima upravlja kretanjem robota i koplja.
U poluautomatskom upravljanju robot senzorima svjetlosti na bijeloj podlozi prati crnu crtu širine 12-20 mm koja ga vodi do prstenca. Tijekom vožnje robota, natjecatelj može upravljati ručno samo pomicanjem koplja i to nakon što robot prednjim kotačima prođe trećinu staze (crta koja označava 50 cm na stazi).
Društvo za robotiku Istra
U ručnom upravljanju s kamerom natjecatelj upravlja ručno kao i kod ručnog upravljanja, ali za razliku od te vožnje, natjecatelj ne vidi stazu direktno jer se na stazi nalazi pregrada, nego gleda sliku na monitoru ili laptopu s kamere koja se nalazi na robotu i na taj način pokušava pogoditi prstenac.
Da bi se priznao pogodak, natjecatelj mora kopljem skinuti prstenac sa stalka.
Prstenac je izrađen od plastike debljine 2 do 4 mm i čine ga dva koncentrična kruga promjera 15 mm i 50 mm, a boduje se kao u pravoj trci na prstenac. Veći krug je krakovima podijeljen na četiri jednaka polja. Pogodak u manji krug vrijedi tri boda, u gornje polje 2 boda, u donje polje jedan bod, a pogodak u bočna polja vrijedi po pola boda.
Ukupan najveći mogući broj bodova tima je 27. I ovdje je u igri pripetavanje ako se dogodi isti broj bodova kod timova ili za slavodobitnika. Prstenac je iznad staze na stalku, na visini od 22 cm do 30 cm računajući od poda do centra prstenca (malog kruga koji je glavni cilj). Visinu prstenca, za svaki način upravljanja, određuju suci neposredno prije samog natjecanja.
Natjecanje je ekipno, kako bi učenike potaknuli da rade timski, da međusobno surađuju i pomažu jedan drugome, jer se bodovi svakog natjecatelja zbrajaju i na kraju se za rangiranje ekipa gleda zbroj bodova cijele ekipe. Svaki način vožnje je drugačiji, a da bi ekipa postigla što bolji rezultat, sva tri člana ekipe moraju biti podjednako dobri u sva tri načina vožnje.
Društvo za robotiku Istra
Da bi to postigli natjecatelji se moraju dobro pripremiti i uvježbati koordinaciju pokreta i oka za upravljanje robotom i kopljem. Prije svake vožnje robota koplje mora biti spušteno tako da je vrh koplja od 2 do 6 cm iznad podloge. Podizanje koplja smije biti tek nakon što robot krene, a kod poluautomatskog upravljanja nakon što prijeđe trećinu staze, tj. 50 cm.
Natjecatelji prije natjecanja moraju sastaviti robote, napisati i prilagoditi programe za upravljanje s robotom i kopljem, načinu upravljanja koji njima najviše odgovara. To znači da izmjenom programa trebaju podesiti brzinu dizanja i spuštanja koplja, brzinu kretanja robota naprijed i kut skretanja robota lijevo ili desno.
Za poluautomatski način vožnje trebaju napisati program za praćenje crte a da robot pri tome što manje vrluda, trebaju znati podesiti senzore i prstenac da pri tom načinu vožnje mogu pogoditi u sridu. Prije svakog načina vožnje trebaju testirati senzore, tipkala, kalibrirati motore i ako nešto nije kako treba, trebaju to popraviti ili podesiti.
Za ručno upravljanje s kamerom, natjecatelji trebaju povezati kameru koja se nalazi na robotu s laptopom ili tabletom i podesiti sliku s kamere. Dobra priprema je nužna jer se vozi u tri discipline koje su osmišljene tako da kod učenika potaknu razmišljanje i kreativnost. A uz sve tehničke pretpostavke i primjenu naučenog u robotici, natjecatelji moraju imati i malo sreće i mirnu ruku te oštro oko.
Svi natjecatelji su dobili pohvalnice za sudjelovanje na natjecanju, a mentori zahvalnice za mentorski rad s učenicima.
Ove godine natjecatelji su se izvrsno pripremili i postigli su izvanredne rezultate tako da je borba za prva mjesta u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji bila vrlo žestoka i neizvjesna. O tome govori i podatak da su natjecatelji od 144 vožnje ukupno u 92 vožnje pogodili u sridu.
Za osvajanje 1. mjesta ekipno sva tri natjecatelja su u sva tri načina vožnje morali pogoditi u sridu, a za osvajanje prva tri mjesta pojedinačno 13 natjecatelja je imalo maksimalnih devet bodova. Odluka o prva tri mjesta u pojedinačnoj konkurenciji odlučena je tek u šestom krugu pripetavanja.
Priznanje i zlatne medalje za osvojeno 1. mjesto ekipno sa ostvarenih maksimalnih 27 bodova je dobila ekipa „Betonski trkači“, Društvo za robotiku Istra - Pula, mentor Dragan Pantić, a članovi ekipe su Laren Golub, Antonio Cinkopan i Jakov Cukon.
Priznanje i srebrne medalje za osvojeno 2. mjesto ekipno sa ostvarenih 26 bodova je dobila ekipa „Pedale“, Društvo za robotiku Istra - Pula, mentor Dragan Pantić, a članovi ekipe su David Mirosavljević, Leon Ferlin i Petr Kuznetsov.
Priznanje i plaketu za osvojeno 3. mjesto ekipno sa ostvarenih 24 boda je dobila ekipa „Tri legende“, KIOK - Krk, mentor Boris Bolšec, a članovi ekipe su Mihael Bajčić, David Rimbaldo i Marin Braut.
Natjecanje na Krku je bilo vrlo zanimljivo i vodila se žestoka borba za osvajanje svakog boda, a završeno je pripetavanjem za prva tri mjesta u pojedinačnoj konkurenciji. Trinaest natjecatelja koji su u sve tri vožnje imali maksimalnih 9 bodova sudjelovalo je u pripetavanju, a tek nakon šestog kruga pripetavanja bili su poznati natjecatelji koji su osvojili prva tri mjesta.
Društvo za robotiku Istra
U pojedinačnoj konkurenciji 1.mjesto osvojio je Maksim Pogorilić koji je u pripetavanju imao još šest pogodaka u sridu, član ekipe Verudeži iz OŠ Veruda Pula, mentor Ivan Iskra.
U pojedinačnoj konkurenciji 2.mjesto osvojio je Jakov Cukon, član ekipe Betonski trkači, Društvo za robotiku, Pula, mentor Dragan Pantić. U pojedinačnoj konkurenciji 3.mjesto osvojio je Lukas Marković, član ekipe Bezimeni, KIOK Krk, mentor Boris Bolšec.
12. Robotrku na prstenac su organizirali Boris Bolšec iz udruge KIOK Krk, Dragan Pantić iz udruge Društvo za robotiku Istra i OŠ Fran Krsto Frankopan Krk koja je ujedno bila i domaćin natjecanja. Pokrovitelji i sponzori natjecanja su Grad Krk, Turistička zajednica grada Krka, Vecla d.o.o. Krk, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Hrvatski robotički savez i Društvo za robotiku Istra.
Za marendu i osvježenje natjecatelja, mentora, sudaca i organizatora natjecanja pobrinuli su se sa svojim odličnim pekarskim proizvodima i pizzama pekara Vrbnik i Volsonis Krk.
Za uspješnu organizaciju natjecanja pobrinuli su se i volonteri društva KIOK Krk, OŠ Fran Krsto Frankopan Krk i Društva za robotiku Istra i to Ivona Klarić, Marija Prihoda Perišić, Matko Katnić, Denis Gentilini, Adriano Pušar i Martin Maružin. Sljedeće natjecanje u okviru 12.Robotrke na prstenac je 23.kolovoza u Barbanu.
Nakon velike pobjede Istre 1961 protiv Rijeke na Rujevici i dalje se govori o borbenosti zeleno-žutih. Posebno se istaknuo Antonio Maurić koji je igrao bez poštede, a nakon snažnih udaraca tijekom utakmice pretrage su pokazale da je zadobio potres mozga.
Pulsku publiku tako očekuje večer koja se često opisuje kao svojevrsni sufi trans – iskustvo koje oslobađa potisnute emocije, izaziva suze, ali i stvara osjećaj zajedničkog uzdizanja publike i izvođača.
Sudionici će na radionici bojati svilene šalove koristeći isključivo prirodne boje i eko print tehniku, kroz koju biljke i prirodni materijali ostavljaju svoje jedinstvene otiske na tkanini.
Teško je danas zamisliti da je na tom mjestu nekoć vrvjelo životom. Kompleks je obuhvaćao vilu, štale, staru peć, pa čak i crkvu – elemente koji su svjedočili o razvijenom poljoprivrednom gospodarstvu.
Kandidatkinje moraju biti hrvatske državljanke u dobi od 25 do 65 godina, živjeti u ruralnoj sredini te se baviti poljoprivredom, rukotvorinama ili drugim oblicima tradicionalnog i kulturnog djelovanja.
Vođene ture održavat će se na više jezika. Razgledavanje na talijanskom i engleskom jeziku organizira se utorkom, dok su četvrtkom na rasporedu ture na njemačkom i hrvatskom jeziku.
Istarska glazbena diva Lidija Percan danas slavi 88. rođendan. Pjevačica čiji su glas i pjesme desetljećima obilježili istarsku glazbenu scenu i danas se pamti kao jedna od najvećih interpretatorica koje su kroz pjesmu pronijele ljubav prema Istri, moru i njezinim ljudima.
U galeriji Novo u Puli u utorak, 17. ožujka u 18 sati održat će se okrugli stol o keramici i kiparstvu kroz prizmu znanosti, umjetnosti i obrtništva, u sklopu projekta SOCRAT.
Istra je pozicionirana kao destinacija snažnog identiteta, povijesne dubine i kulturne kohezije, a već sama naslovnica, s fotografijom srednjovjekovnog Završja, jasno smješta poluotok u središte uredničkog fokusa
Povodom Svjetskog dana Downova sindroma, u subotu 21. ožujka od 9 do 12 sati na Trgu Slobode u Poreču održat će se druženje u organizaciji Udruge Korak zajedno, uz poziv građanima da obuku šarene čarape kao simbol prihvaćanja, različitosti i podrške.
Istra gradi kao nikad prije, vrijednost radova prema izdanim građevinskim dozvolama premašila je 742 milijuna eura. No pravo pitanje nije koliko se gradi, nego za koga – jer dok investicije rastu, stanovanje za mnoge postaje sve nedostižnije.
U Puli će na jesen 2026. godine započeti s radom prva knjižnica stvari u Hrvatskoj, projekt Zelene Istre koji građanima omogućuje posudbu alata, kućanskih uređaja i druge opreme umjesto njihove kupnje.